Kakvo je stanje u Zagrebu i ostatku Hrvatske po pitanju cijena kuća i stanova, što kaže statistika i očekuju li nas nova poskupljenja za Net.hr komentirao je stručnjak za tržište nekretnina Boro Vujović.
“Prije svega, rast BDP-a i pozitivna ekonomska klima u državi apsolutno ima svoj utjecaj na cijene nekretnina, APN kao jedan od čimbenika je isto tako djelovao na rast cijena, tako da je to sve pokrenulo trend koji je kulminirao 2020. nakon korone i potresa, kada se očekivalo da će se taj trend zaustaviti i promijeniti, ali tek onda je dobio ubrzanje. Ono što imamo sada 2021. i 2022. je da cijene konstantno rastu i da je to neki, rekao bih, trend kojem trenutno ne vidimo sigurnog kraja”, objašnjava Vujović i dodaje da je utjecaj imala i inflacija, kao i potres u Zagrebu.
Hoće li se cijene s vremenom smanjiti?
Na pitanje hoće li se cijene s vremenom ispuhati poput balona, stručnjak odgovara:
“Mislim da ne možemo pričati o nekom balonu. Jesu li cijene visoke? Apsolutno su, kada gledamo povijesno, na najvišim nivoima, ali opet kada uspoređujemo s cijenama nekih drugih proizvoda unazad dvije godine koliko su narasle, cijene nekretnina su narasle puno manje nego nekih drugih proizvoda. Kada pričamo o apsolutnom iznosu smo na povijesnom maksimumu, ali opet ne možemo pričati o balonima i nečem što će sutra puknuti i sve se raspasti”.
Zagreb nije najskuplji
Naglašava da Zagreb nije najskuplji po cijenama kvadrata već je to Dubrovnik, Opatija, Rovinj, Split, Makarska, Hvar i drugi gradovi na obali pa tek onda hrvatska metropola.
“Zagreb je tržište s najvećim prometom, ali nikako s najvećim cijenama”, rekao je Vujović.
“Imamo centar grada gdje imamo starih stanova koji nisu toliko skupi zbog posljedice potresa, iako su se cijene tu već oporavile. Ako ćete kupiti novogradnju u centru Zagreba, onda tu već možemo pričati o 5, 6, 7, 8, pa možda čak i 10 tisuća po kvadratu. Što idemo dalje od centra to su cijene niže, no ovisi je li u pitanju novogradnja ili neka stara zgrada. Po nekoj našoj statistici, možemo reći da je cijena oko 2400-2500 eura po kvadratu kada gledamo neki prosjek”, komentirao je cijene kvadrata u Zagrebu.
Stranci kupuju nekretnine na obali
Vujović kaže da je obala jako interesantna kupcima iz Europske unije, dok je u Zagrebu preko 30 posto kupaca iz drugih dijelova.
“Zagreb je administrativno središte, tu su poslovi, fakulteti, bolnice i svi vole imati neku nekretninu u Zagrebu. To je na neki način i statusni simbol”, kaže stručnjak.
Najviše ih je bilo iz Njemačke, a zatim slijede Slovenci pa Austrijanci. Kupci u Zagrebu većinom traže stanove jer ih ima više te su jeftiniji od kuća.
“Veća je potražnja za stanovima i to drastično, iako se nakon korone i potresa malo promijenio trend i dosta ljudi je počelo razmišljati o tome da želi imati neko svoje dvorište nakon lockdowna, ili nakon potresa da želi ipak biti na zemlji. To je malo promijenilo trendove”, rekao je Vujović za Net.hr i dodao da se dio kupaca odlučuje na neki drugi kvart pa kupe kuću, jer im ispadne jeftinije. Na moru se pak najviše kupuju apartmani.
Zanimljiv je podatak da se u Zagrebu nekretnine kupuju u većem postotku iz vlastitih sredstava, točnije za 58 posto.
