Novi podaci Ministarstva unutarnjih poslova otkrivaju detalje o dozvolama za boravak strancima u Hrvatskoj. Tako, primjerice, pokazuju da je među više od 86.000 dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, izdanih do kraja kolovoza ove godine, njih najmanje bilo za sezonske radnike, a najviše za novo zapošljavanje.
Riječ je primarno o strancima iz tzv. trećih zemalja koji nisu državljani zemalja članica Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske.
Prema MUP-ovim podacima, do početka listopada u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.
Od ovogodišnjih 86.032 izdanih dozvola za boravak i rad 53.544 ih je izdano za novo zapošljavanje, 16.413 za produljenje dozvola te 16.075 za sezonske radnike.
Po djelatnostima stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu (33.501 dozvola), turizmu i ugostiteljstvu (28.191), industriji (10.916), prometu i vezama (4419) te poljoprivredi i ribarstvu (1866).
Najviše državljana iz BiH, a u prvih pet su i Nepalci
Najviše dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine 26.166, Srbije 15.030, Sjeverne Makedonije 8079, Nepala 7994 i Kosova 6028.
MUP je podsjetio i da su se do 1. siječnja prošle godine dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale temeljem vladine odluke o godišnjoj kvoti. Promjena je nastupila novim Zakonom o strancima koji propisuje Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote, već se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
U skladu sa Zakonom o strancima, dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla, odnosno na koliko je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana. Za sezonskog radnika dozvola za boravak i rad može se izdati najduže na šest mjeseci.
Privremeni boravak najčešće zbog rada, ali i spajanja obitelji
Stranci kojima isteknu dozvole za boravak i rad dužni su napustiti Hrvatsku, osim ako su prethodno podnijeli zahtjev za novu dozvolu ili odobrenje privremenog boravka.
U MUP-u napominju i da se državljanima trećih zemalja može odobriti dugotrajno boravište, ako u Hrvatskoj imaju neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu te ako ispunjavaju ostale zakonske uvjete.
Zakonski uvjeti koje moraju ispuniti odnose se na dostatna sredstava za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje, dokaz o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma te potvrda o tome da ne predstavljaju opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.
Određenim kategorijama državljana trećih zemalja se može odobriti i stalni boravak pod povoljnijim uvjetima, primjerice u slučaju da imaju člana obitelji koji je hrvatski državljani ili imaju najmanje četiri godine neprekidno odobrenog privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji, dodaju u MUP- u.
