Povodom Dana dostojanstvene plaće koji se obilježava 25. rujna, u srijedu je održana konferencija za medije na kojoj su govorili Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, sindikalni povjerenik Boris Cerovac, saborski zastupnik Možemo! Marin Živković te Iva Ivšić, predsjednica kluba stranke Možemo! u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i sindikalistica.
“Tek je 11 do 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru u Hrvatskoj zaštićeno kolektivnim ugovorima, što znači da velika većina ljudi zaposlenih u proizvodnji nema stvarnu pregovaračku moć niti sigurnosnu mrežu u odnosu na poslodavce. Glavna posljedica toga su loši uvjeti rada, niske plaće i rast nejednakosti”, poručili su predstavnici Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske i stranke Možemo! na zajedničkoj konferenciji za medije održanoj u srijedu.
Nadalje, saborski zastupnik Možemo! Marin Živković istaknuo je kako su upravo način na koji se tretiraju sindikati u tvrtkama, posljedice koje često trpe sindikalno aktivni pojednici glavni uzroci niske sindikalne pokrivenosti i relativno slabih sindikata.
Jeftina radna snaga i masovno iseljavanje
“S druge strane, Vlada Republike Hrvatske i dalje nema hrabrosti oporezovati ekstra profite banaka, trgovačkih lanaca i nekretninskih špekulanata. I dalje nam osnovni troškovi, hrana i stanovanje rastu po najvišim stopma u EU, a plaće, pogotovo onih s nižim primanjima, ni približno ne prate te trendove. Zato nam unatoč rastu BDP siromaštvo već par godina raste”, poručio je Živković.
Iva Ivšić poručila je da problem privatnog sektora nisu “previsoke plaće”, nego preniski udjeli rada u ukupnoj raspodjeli dobiti. Navoda da, primjerice, u sektorima poput energetike i telekomunikacija do maloprodaje, kompanije bilježe rekordne profite, ali vrlo mali dio toga završava kod radnika, što je posljedica činjenice da radnici u privatnom sektoru nisu zaštićeni kolektivnim ugovorima, unatoč tome što EU Direktiva o adekvatnim minimalnim plaćama propisuje da države članice moraju stvoriti uvjete da najmanje osamdeset posto, odnosno četiri od pet radnika budu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima.
“Ako ne osiguramo adekvatnu predstavljenost i zaštitu radnika Hrvatska će ostati zemlja jeftine radne snage i masovnog iseljavanja, koje je već sada jedan od ključnih demografskih i ekonomskih izazova”, upozorava Ivšić.
‘To nije dostojanstvo, to je poniženje’
Nadalje, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske Marina Palčić uputila je poruku Vladi RH da država kao suvlasnik INA-e ne smije zatvarati oči pred uvjetima u kojima rade radnici INA Grupe. “Radnici nisu trošak, oni su temelj razvoja, i Vlada, i Uprava INA-e, i društvo u cjelini moraju to početi priznavati u praksi”, poručila je.
Palčić je dodala i da veliki broj radnika INA-e trenutno radi za osnovne plaće koje su na razini minimalca ili tek nešto iznad, što u praksi to znači 10 eura bruto više. “To je jedan sendvič više mjesečno. To nije dostojanstvo, to je poniženje”, mišljenja je Palčić, pri čemu se osvrnula i na to da se u četvrtak obilježava Dan dostojanstvene plaće, odnosno dan kada radnici poručuju da ne traže luksuz, već mogućnost da od svog rada žive dostojanstveno.
Inače, u Hrvatskoj je minimalna plaća i dalje tri puta manja od izračunate dostojanstvene plaće, a Palčić je pozvala i na dvije pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu koje potvrđuju da su izbori za radnička vijeća u INA-i i STSI-u bili nezakoniti, a istu presudu očekuju i za INA Maloprodajne servise. “To nije pravna formalnost, to je dokaz da su radnici godinama bili lišeni osnovnog demokratskog prava da biraju svoje predstavnike”, poručila je Palčić.
‘Svjedočimo sustavnom uništavanju prava radnika’
Na koferenciji je istaknuto i da posebnu zabrinutost izaziva i aplikacija E-Smile, službeno alat za edukaciju, a u stvarnosti sustav nadzora nad radnicima. Radnici pritom moraju svakodnevno odgovarati na kvizove, otvarati poruke koje glorificiraju kompaniju, a sve se bilježi, uključujući vrijeme čitanja i reakcije. Kritike se brišu, a radnici koji ih iznesu pozivaju se na razgovor. “To je digitalna prisila, ne motivacija”, poručila je Palčić.
Boris Cerovac, sindikalni predstavnik Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske (NSRH), podsjetio je da je INA nekada bila poželjan poslodavac, ali da se situacija pogoršala. “Unatrag deset godina svjedočimo sustavnom uništavanju prava radnika – srozavanje plaća na razinu minimalca, rast opterećenja zbog nedostatka kadrova, a sve to dok Uprava na kraju godine slavi dobit ostvarenu upravo na leđima tih istih radnika”, naveo je.
Cerovac je upozorio i da su nagrade za povećani obujam posla ovog ljeta iznosile tek 25 do 50 eura, dok su ranijih godina iznosile i do 400 eura, što je jasan pokazatelj trenda umanjivanja vrijednosti radničkog doprinosa. Cerovac je podsjetio da NSRH danas u INA-i okuplja više od 800 članova i najavio daljnji rast i sindikalnu borbu.
