U petak se održava javno izlaganje o spalionici medicinskog otpada na Rebru, a do tada traje skupljanje potpisa protiv njezine izgradnje. Online peticiju dosad je potpisalo više od 3900 ljudi, a ovog je vikenda počelo i fizičko potpisivanje peticije po gradu!
U nedjelju su tako potpise prikupljali pred Crkvom sv. Jeronima na Maksimiru, a potpisivalo se prije i poslije svete mise.
Martina Samardžija, jedna od Zagrepčanki koja prikuplja potpise, otkrila nam je da potpise skupljaju na više lokacija u gradu – pred crkvama na Remetama, Jordanovcu, svetog Jeronima, ali i ispred većih trgovačkih centara.
”Ide fantastično. Malo sam bila skeptična, ali krenula sam svog snagom i odaziv je takav da nismo stigli ni popisati sve ljude koliko je velik odaziv. Da smo znali, trebalo nas je više biti na jednom mjestu”, kaže.
Zagrepčani su, priča nam, zabrinuti, no ima i puno onih koji niti ne znaju da je u planu gradnja spalionice. ”Nije da je doprijela informacija do svih. Imali smo danas dosta ljudi koji još uvijek nisu informirani o tome”, rekla je.
Otkrila je da je i sama isprva bila skeptična bi li se priključila inicijativi protiv spalionice, no onda je počela istraživati. ”Mislila sam da je možda to bila pretjerana reakcija. Međutim, nakon svih mogućih saznanja, grafova, studija, drugih zemalja, svega mogućeg što sam pročitala, apsolutno više ne sumnjam u to da to neće biti dobro za zdravlje. Ne danas ili sutra, nego kroz određeni broj godina”, objašnjava. Navodi i da se u drugim zemljama spalionice uklanjau.
”Europska unija i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija, op.a.) preporučuju da se to radi izvan naselja jer su svjesni da to utječe na zdravlje ljudi”, pojasnila je svoj stan i dodala da se to ne odnosi samo na spalionice medicinskog otpada, već na spalionice bilo koje vrste otpada.
Studija tvrdi da spalionica neće zagađivati
U izrađenoj studiji utjecaja na okoliš se navodi da spalionica ne predstavlja opasnost za ljude i okoliš.
“Ukupno se može zaključiti da tijekom normalnog rada, zahvat neće značajno utjecati na postojeću kvalitetu zraka Grada Zagreba, odnosno neće narušiti postojeću kvalitetu zraka I. kategorije te sukladno tome nema potrebe za provođenjem dodatnih mjera smanjenja utjecaja”, stoji u studiji o utjecaju na kakvoću zraka.
Jedan je dio studije posvećen i utjecaju na zdravlje ljudi.
“Kako je model disperzija pokazao da pri normalnom radu postrojenja ne dolazi do značajnih izmjena u kvaliteti zraka i da će se u postrojenju morati koristiti sustav za automatsko gašenje procesa u slučaju da dođe do iznenadnih poremećaja u procesu ili u vrijednostima emisija na ispustu postrojenja, ocjenjuje se da tijekom korištenja zahvata neće doći do negativnog utjecaja na zdravlje stanovništva”, zaključak je.
Riječ stručnjakinje
Mi smo o spalionici porazgovarali i s magistrom kemije Marijanom Bakulom iz tvrtke Dvokut ECRO koja je radila studiju utjecaja na okoliš. Ona nam je objasnila što bi se sve na Rebru spaljivalo.
“U postrojenju će se spaljivati isključivo kruti zarazni (infektivni) medicinski otpad KBC-a Zagreb (primjerice iskorištene medicinske maske i rukavice, kirurška odijela, gaze, vate, zavoji, i sl.). U postrojenju se neće spaljivati tekući infektivni medicinski otpad kao ni oštri predmeti koji mogu biti potencijalno infektivni kao npr. igle, metalne lancete i sl. U postrojenju se nikako neće spaljivati patološki otpad (dijelovi ljudskog tijela – amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi, pokusne životinje i njihovi dijelovi, op.a.), koji su i prema propisima, zbog etičkih razloga odvojeni od ostalih vrsta medicinskog otpada i točno je propisan način na koji se s njime postupa”, rekla je.
Dodala je i da se postupak procjene utjecaja na okoliš provodi isključivo za spaljivanje krutog zaraznog otpada te prema propisima tamo neće biti dozvoljeno spaljivanje bilo kakvog drugog otpada.
Pojasnila je detaljno i da se koristi nekoliko raznih postupaka filtriranja dimnih plinova koji nastaju gorenjem otpada kako ne bi bilo onečišćenja zraka jer se točno zna koji plinovi nastaju spaljivanjem zaraznog medicinskog otpada.
“Predviđen je veći broj postupaka kojim se smanjuju emisije pojedinih tvari. U samom postupku spaljivanja otpada i nakon izlaska dimnih plinova iz kotla koriste se dva postupka za smanjenje emisija dušikovih oksida (selektivna katalitička i nekatalitička redukcija), osigurana je zona u kojoj se plinovi drže na temperaturi od 1.100°C vezano za dioksine i furane, a kao prvi korak za smanjenje sadržaja krupnijih čestica lebdećeg pepela predviđena je ugradnja ciklonskog separatora”, navela je magistra Bakula.
Oglasio se i gradonačelnik Tomašević
“Čuo sam za taj projekt. To je projekt bolnice Rebro koja je državna bolnica, tako da mislim da su oni ti koji su investitori i koji bi trebali informirati javnost o samom projektu”, rekao je.
Službeni upit o spalionici ranije smo uputili i samom KBC-u Zagreb te ćemo objaviti i njihov odgovor čim ga dobijemo.
