Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih (MZOM) poručilo je ponedjeljak da, zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje uvjeta zaposlenima u obrazovanju, ne vidi zašto bi nastavnici prosvjedovali.
“Vjerujemo da većina zaposlenika u sustavu obrazovanja neće dopustiti da ih sindikalni čelnici koriste u cilju postizanja nekih interesa koje ne iznose javno”, poručuje MZOM povodom prosvjeda koji su najavila tri obrazovna sindikata, naglašavajući da bi interes djece i učenika, odnosno normalno provođenje nastave, trebalo biti na istom mjestu.
MZOM pritom iznosi i brojke koje pokazuju da je od 2016. svake godine povećavana plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja te su plaće rasle 80 do 100 posto. “Tako ona za učitelja bez napredovanja sada iznosi prosječno nešto manje od 1600 eura, odnosno više od 2100 eura koliko je prosječna plaća za učitelja izvrsnog savjetnika”, izdvaja kao primjer MZOM.
Plaće su rasle za 67 posto
Prema podacima Ministarstva, prosječna neto plaća učitelja od 46 godina s koeficijentom 2,01 iznosi 1535 eura, dok je medijalna plaća 1631 euro. Učitelji mentori (50 godina, koeficijent 2,17) u prosjeku primaju 1757 eura, a učitelji savjetnici (53 godine, koeficijent 2,38) 1996 eura. Najvišu plaću imaju učitelji izvrsni savjetnici (54 godine, koeficijent 2,62), u iznosu od 2190 eura.
Ministarstvo ističe da su plaće u obrazovanju rasle i tijekom korona krize, unatoč padu BDP-a i problemima u privatnom sektoru, te da su povećane za 2 posto. Također navodi da je od 2019. kumulativna inflacija iznosila 28,1 posto, dok su plaće učitelja u istom razdoblju porasle za 67 posto, čime je realni rast i dalje značajan.
Unatoč tome, tri obrazovna sindikata — Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Školski sindikat Preporod — najavili su održavanje prosvjeda 9. svibnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Tomašević otvorio radove na stadionu u Kranjčevićevoj: ‘Od danas više nema nazad’
Zahtjevi nastavnika
Sindikati u štrajku prvenstveno traže poboljšanje materijalnih prava zaposlenih u obrazovanju. Njihovi glavni zahtjevi uključuju povećanje osnovice plaće za 10 posto te korekciju koeficijenata za izračun plaća učitelja, nastavnika i profesora, ističući da su zaposleni u obrazovanju financijski zakinuti u odnosu na druge javne službe.
Također, traže uvođenje sektorskog dodatka kao zamjenu za nekadašnji prosvjetni dodatak, izuzimanje učitelja iz sustava ocjenjivanja te odgodu primjene modularne nastave u srednjim školama za jednu godinu.
