Novo pravilo u bankama zadaje glavobolju građanima: Lako možete ostati bez računa

Umirovljenici ispred banke, ilustracija (Foto: Damjan Tadić / CROPIX)

Odlazak u banku nekim će građanima unutar Unije, barem onima koji žele položiti veću količinu gotovine. Nekoć vas nitko ne bi pitao odakle vam primjerice 10 tisuća eura ili njemačkih maraka koje planirate staviti na račun, ali dolaskom novih zakonskih regulativa na tlu EU, takva praksa se u potpunosti mijenja.

Kako piše Felix magazin, banke su, u skladu s europskim i domaćim zakonima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, obvezne zatražiti dokaz o podrijetlu novca. Upravo je pokušaj usporavanja terorističkih i sličnih aktivnosti glavni okidač za prikupljanje ovakvih informacija. Riječ je o vrlo kompleksnoj implementaciji željene prakse.

Neki građani se s punim pravom pitaju kako će dokazati porijeklo svog novca koji su primjerice godinama štedjeli u svojem domu i to u gotovini? Kako pišu, prema važećoj praksi, prihvatljivi dokazi za gotovinu uključuju potvrde o isplatama gotovine iz drugih banaka ili štedionica, izvode s računa koji pokazuju redovito podizanje novca, ugovore o darovanju, rješenja o nasljeđivanju, račune za privatne prodaje ili potvrde o zamjeni valuta ili kupnji deviza.

Novačnik, ilustracija (Foto: Pixabay)

Pripremite dokaze o porijeklu vašeg novca

U prijevodu, mislite li položiti ozbiljniju količinu novca na svoj račun, bilo bi pametno da gotovinu koju ste podizali s automata po dolasku vaše plaće spremite i bilježite, isto vrijedi i za poklone u novcu za koje bi trebalo imati pisani trag. Za neke korisnike bankarskih usluga pravila su utoliko i stroža. Novi klijenti ‘bez pitanja’ mogu položiti do 2500 eura dok postojeći do već spomenutih 10 tisuća.

Dolaskom novih tehnologija banke mogu ući u trag vaše gotovine pa ako primjerice položite gotovinu i kao dokaz prilažete izvode s bankomata, svaka ta transakcija bilježi serijski broj izbačene novčanice pa je lako provjerljivo je su li to baš ta sredstva koja ste naveli pri dolasku u banku.

U Hrvatskoj je situacija otprilike u skladu s praksama unutar EU. Isto tako, na kraju treba naglasiti da spomenuti iznosi vrijede za privatne korisnike, dok poslovni nemaju takve stroge regulative po pitanju većih novčanih transakcija jer su one uobičajene.

Opljačkana banka u Zagrebu: Intenzivno se traga za naoružanim lopovom