Iz Udruge Franak stigla je obavijest kako će za pet dana na temelju odluke Vlade RH moći dizati kolektivne tužbe protiv banaka i leasing kuća u ime oštećenih potrošača.
A, kako tvrde iz udruge, takvih potrošača ima oko 500 tisuća diljem Hrvatske jer su banke i leasing kuće u ugovorima prije 2013. godine masovno protuzakonito podizale kamatne stope. Od 24.9. Udruga franak će umjesto svih njih moći podići tužbe i to u pet glavnih slučajeva.
1. Može kolektivno tužiti sve leasing kuće koje su s potrošačima ugovarale leasing u francima.
2. Može kolektivno tužiti sve leasing kuće koje su s potrošačima ugovarale kamatnu stopu koja se mijenja
odlukom leasing kuće.
3. Može kolektivno tužiti sve banke koje su ugovarale CHF kredite s potrošačima, a koji nisu obuhvaćeni
kolektivnom presudom u slučaju franak.
4. Može kolektivno tužiti sve banke koje su u kunskim kreditima ugovarale kamatnu stopu koja se mijenja
odlukom banke.
5. Može kolektivno tužiti sve banke koje su u euro kreditima ugovarale kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke.
Od stambenih kredita, nenamjenskih, leasing ugovora, otplaćenih, neotplaćenih, eurskih, kunskih – svi bi mogli dobiti natrag preplaćeni novac
Što to znači u praksi za nekog potrošača pojasnio nam je Goran Aleksić iz udruge Franak.
Na koga se odnosi ova dobra vijest?
“Radi se o oko 500 tisuća kunskih i eurskih kredita sklopljenih prije 2013. godine u kojima su banke nezakonito mijenjale kamatne stope naviše, i o takvim istim leasing ugovorima. Nebitno je o kakvim se kreditima radi, o nenamjenskim, stambenim ili auto kreditima. Tu ulaze i ugovori s leasing kućama ugovoreni s valutnom klauzulom švicarski franak. Od tih 500 tisuća procjenjujemo da otprilike trećina otpada na Zagrepčane. I potrošači koji su već otplatili kredit, i oni koji još uvijek otplaćuju, mogu tražiti novac natrag”.
Što bi ljudi trebali učiniti?
“Još ljudi ne trebaju ništa činiti, mi ćemo im sve na vrijeme javiti. Mi ćemo to prvo dobro istražiti, isplanirati i onda ćemo pozvati ljude da nam se jave kao budući svjedoci u kolektivnom postupku. Ako bude zainteresiranih svjedoka onda ćemo tužbe dizati, ako ne bude onda nećemo.
Ljude koji možda nisu ni svjesni da imaju pravo na tužbu i da mogu dobiti novac natrag mi ćemo pozivati putem medija, facebooka. Nakon što ljude pozovemo da budu svjedoci mi ćemo onda, nakon što nam se jave potencijalni svjedoci, podići kolektivnu tužbu odnosno više njih. U kolektivnom postupku svjedoci potrošači nemaju nikakvog troška i samo moraju svjedočiti”.
Kakva je korist za te ljude?
“Prvo se u kolektivnom postupku treba utvrditi da postoje nepoštene ugovorne odredbe, a one postoje, to je nedvojbeno. Banke su ugovarale kako u CHF-u tako i u svim ostalim kreditima nezakonite kamatne stope na potpuno jednak način. Za mene nema dileme da će nezakonitost kamatnih stopa biti utvrđena. U svakom kolektivnom postupku će se moći utvrditi način obeštećenja.
U kolektivnom postupku mi bismo vjerojatno tražili da se bankama i leasing kućama koje su kršile prava potrošača u kreditima ugovorenim do 2013. godine naloži da moraju vratiti potrošačima sve ono što su nezakonito stekle uz pripadajuće zatezne kamate. Zastare za potraživanja nema. Nakon što se dobije pozitivna kolektivna presuda pojedinci samo trebaju na sudu obaviti vještačenje da bi se utvrdilo koliko novca trebaju dobiti natrag.”
