U noći s 30. na 31. ožujka (sa subote na nedjelju) prešlo se na ljetno računanje vremena, a time prestaje važenje odredbe članka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja nalaže da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.
Dakle, s početkom računanja ljetnog vremena, od nedjelje 31. ožujka, dnevna ili kratka svjetla na motornim vozilima više ne moraju biti upaljena.
Ta odredba ne vrijedi, naravno, u uvjetima slabije vidljivosti, kao i u tunelima, a od nje su izuzeti mopedi i motocikli, koji i dalje moraju imati upaljena svjetla 24 sata tijekom cijele godine.
Važan savjet
“Savjetujemo vozače, koji planiraju putovati izvan Republike Hrvatske da se prethodno upoznaju s pravilima koja su na snazi u drugim zemljama, jer primjerice u nama susjednoj zemlji Sloveniji na snazi je još uvijek obavezno korištenje upaljenih svjetala na automobilu 24 sata na dan tijekom cijele kalendarske godine.
Koristimo ovu priliku kako bi apelirali na sve sudionike u prometu na povećani oprez, a posebice apeliramo na vozače motornih vozila – poštujte prometne propise i znakove te budite odgovoran vozač”, poručuju iz MUP-a.
Inače, pomicanje sata svake godine uzrokuje rasprave među građanima, stručnjacima i političarima. Jedan od razloga zbog kojeg neki podržavaju pomicanje kazaljki je produženo dnevno svjetlo, dok drugi smatraju da je takav način zastario.
Građani na mukama zbog nove promjene: ‘Treba će tjedan dana da se priviknemo’
Različita iskustva
“Loše utječe na mene. Treba mi tjedan dana da se priviknem!”, “Pomicanje sata loše utječe na sve u prirodi, tak i na ljude”, “Mislim da je dosta toga”, “Jedna od većih gluposti ,ostaviti ovako treba sto posto”, neki su od komentara. Ipak, pojedinci imaju i suprotno mišljenje.
“Veselim se što će dan biti duži. Mrzim mrak u sedam i ranije”, “Ne smeta mi pomicanje sata uopće. Normalno živim. Ne treba se toliko opterećivati”, “Nikako ne utječe, narihtam sat i idemo dalje”, pisali su.
Prema nekim istraživanjima, pomicanje sata jedan sat unatrag ili unaprijed može utjecati na razinu energije, produktivnost i uzrokovati nedostatak sna. Također, može doći i do povećane razine stresa, zbog čega se preporuča odlazak na spavanje u uobičajeno vrijeme.
Jedna od kritika je i da ljetno računanje vremena nije u skladu s modernim načinom života i nema utjecaja na smanjenje potrošnje energije. S druge strane, jedan od glavnih argumenata za provedbu takve promjene je produženo vrijeme za uživanje u dnevnim aktivnostima, osobito nakon radnog vremena.
Osim toga, zagovaratelji takve prakse smatraju da bi to trebalo smanjiti potrošnju električne energije jer se ljudi više oslanjaju na prirodno svjetlo. Kao razlog podrške često se ističe i turizam jer duži dani potencijalno privlače više turista koji mogu istraživati destinaciju.
