Kako bi si povećali primanja u mirovini, brojni umirovljenici odlučuju se zaposliti na pola radnog vremena, uz istodobno zadržavanje svoje mirovine. Naime, prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), 33.061 umirovljenik iskoristio je mogućnost rada na pola radnog vremena.
Također, broj umirovljenika koji se odlučuju na rad u mirovini je u porastu, uzimajući u obzir podatak da najvećim dijelom zaposlene umirovljenike čine muškarci, njih 21.505. Umirovljenici se u Hrvatskoj zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je ukupno zaposleno 5568.
Nadalje, hrvatski umirovljenici zaposleni su i u prerađivačkoj industriji, stručnoj znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, administrativnoj i pomoćno uslužnoj djelatnosti, građevinarstvu te prijevozu i skladištenju.
Mirovina se može povećati za 27 posto
Prema podatcima HZMO-a, najviše zaposlenih umirovljenika nalazi se u Zagrebu i to njih 9508. Nakon Zagreba, slijede Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija.
Također, HZMO napominje da ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji imaju najmanje jednu godinu dodatnog staža, mogu podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Konkretno, onim umirovljenicima koji se odluče zaposliti nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina radnog staža, polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, dok je maksimalno razdoblje pet godina. Primjerice, ako se netko odluči raditi još pet godina, može povećati svoju mirovinu za 27 posto, piše Tportal.
Loša vijest za umirovljenike: Odbijena mjera koja bi im olakšala svakodnevicu
Što sve utječe na iznos mirovine?
Inače, prema podatcima HZMO-a, prosječna mirovina u listopadu u Hrvatskoj je iznosila 623,01 eura.
“Na mirovinu u osnovi utječe visina uplaćenih doprinosa tijekom radnog vijeka te godine staža. No, kad se dodatno “zagrebe” ispod te površine, na dužinu staža mogu i visinu doprinosa utječu brojni faktori, kao npr. korištenje bolovanja, razdoblja rodiljnog i roditeljskog dopusta, razdoblja nezaposlenosti, sve to naravno utječe na konačan izračun mirovine”, objasnio je glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Knežević za Dnevno.
“S obzirom da žene više koriste rodiljni i roditeljski dopust od muškaraca, više uzimaju bolovanje zbog djece, u konačnici to znači i niže mirovine u odnosu na muškarce”, istaknuo je Knežević te podsjetio na to kako je 2019. godine, na prijedlog Sindikata umirovljenika, u zakon uvedeno da se svim umirovljenim majkama isplati dodani staž za svako rođeno dijete, konkretno onima koje su u mirovinu otišle nakon 1.1.2019. godine.
