Arhitekt Aleksandar Freudenreich jedan je od najproduktivnijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, a rođen je na današnji dan prije 131 godinu.
Tijekom dugog života projektirao je oko pet stotina objekata. Pretpostavlja se da ih je izveo samostalno ili u suradnji s drugim arhitektima više od tri stotine, od kojih neka zauzimaju nezaobilazno mjesto u okvirima hrvatske moderne, a mnoge od njih viđamo na zagrebačkim ulicama.
Jedna od onih zgrada koje se najviše ističu svojom arhitektonskom posebnošću je Zgrada Hrvatskog doma, zajednička zgrada sportskog društva Hrvatski Sokol i pjevačkog društva Kolo.
Projektirao dvorišno krilo jedne od najljepših zgrada
Zgrada Hrvatskog doma, zajednička zgrada sportskog društva Hrvatski Sokol i pjevačkog društva Kolo te spremišta kulisa i električne centrale Hrvatskoga narodnog kazališta na Trgu Republike Hrvatske 5-6-7 građena je između 1883. i 1929. godine.
Prvo je sagrađen središnji dio zgrade Hrvatskog sokola vjerojatno prema projektu Aleksandera Seća i Ferdinanda Kondrata. Istočni dio zgrade Kola sagrađen je 1884./1885. prema projektu Matije Antolca.
Zgrada Gradskog poglavarstva: Ovaj detalj o poznatoj ljepotici rijetki znaju
Zapadno krilo dograđeno je 1895. prema projektu arhitektonskog biroa Fellner i Helmer prilikom podizanja Hrvatskoga narodnog kazališta, a danas se u njemu nalazi dvorana za baletne pokuse, majstorske radionice i prostorije za grijanje i klimatizaciju kazališne zgrade.
To je krilo od 1929. podzemnim hodnikom povezano sa zgradom HNK. Dvorišno krilo dograđeno je 1929. prema projektu Aleksandra Freudenreicha.
Zajednički atelijer
1923. godine s arhitektom Pavlom Deutschom pokreće zajednički atelijer: „Arhitekti – Freudenreich & Deutsch – graditelji“. Do 1933. godine ured im je u Ilici 33, a od 1933. do 1940. godine u Gajevoj 2b. 1927. godine Freudenreich je izabran za gradskog zastupnika grada Zagreba.
Od 1927. do 1938. Freudenreich i Deutsch realizirali su veliki broj obiteljskih i stambeno poslovnih objekata u Zagrebu, među kojima su stambeno poslovna zgrada Grünfeld, stambena zgrada Reberski, stambena zgrada Majdak i stambeno poslovne zgrade Peršić.
Projektirali su stambenu zgradu Markulin, stambenu zgradu Društva sveučilišnih profesora i stambenu zgrada Stožir- Geubauer, obiteljsku kuću Deutsch u Bosanskoj 24 i brojne druge.
Nagrada za životno djelo
Arhitekt Aleksandar Freudenreich umro je u 82. godini života, 22. travnja 1974. godine u Zagrebu ostavivši za sobom jedan od najopsežnijih opusa u hrvatskoj arhitekturi 20. stoljeća.
Za svoj rad primio je 1968. godine nagradu za životno djelo ”Viktor Kovačić”, a 1969. godine odlikovan je i ”Ordenom zasluga za narod sa srebrnim tracima”.
