Omiljeni izletnički vlak prvi je put zafućkao 16.1.1901. godine. Popularni Samoborček desetljećima je prevozio putnike i izletnike na relaciji Zagreb – Samobor, a zatim je pruga produljena i do Bregane, a iz njega je uvijek odjekivala pjesma i veselje.
Parne lokomotive vukle su otvorene vagone koji su bili pretrpani Zagrepčankama i Zagrepčancima na putu za Samobor ili Breganu. Stari purgeri pričaju kako su momci skakali iz vagona i utrkivali se s vlakom kako bi zadivili djevojke. S obzirom na to da je Samoborček maksimalno vozio čak 20 km/h to i nije nemoguće.
Klope i cuge u vlaku nije nedostajalo jer je pruga do Samobora ipak iznosila cijelih 19 km. Uvijek je bio ‘pun kao šipak’, a atmosfera u starom Samoborčeku najbolje se osjeti u kultnom filmu “Tko pjeva zlo ne misli” kad mali Perica s obitelji krene na nedjeljni izlet.
Početni kolodvor Samoborčeka nalazio se u ulici Božidara Adžije gdje se još uvijek mogu vidjeti ostatci vlakobrana, a u zgradi kolodvora smjestili su se ugostiteljski objekti. Kad je Samoborček počeo prevoziti putnike, ta je ulica bila izvan centra grada. Stanice su bile ovim redom: Kolodvor – Selska cesta – Kustošija – Vrapče – Vrapče bolnica – Stenjevec – Stenjevec Gornji – Goljak – Susedgrad – Podsusedski most – Bestovje – Orešje – Strmec – Sveta Nedjelja – Domaslovec – Samobor.
Na staru godinu 1979. prevezao posljednje putnike
Nakon parnih lokomotiva 1950-ih uvedene su motorizirane lokomotive. Ovi motorni vlakovi također su dobili svoje ime – Srebrna strijela. Njihova je najveća brzina bila oko 60 km/h. Iako je osnovna namjena ove uskotračne pruge bio prijevoz tereta, dogodovštine povezane sa Samoborčekom i tim vremenima ostale su duboko urezane u zagrebačkim sjećanjima.
Nažalost, zbog nedostatka ulaganja i pada prometa donesena je odluka o ukidanju legendarne lokalne trase. Na staru godinu 1979. u 20.40 Samoborček je prevezao svoje posljednje putnike…
Tehnički muzej Nikola Tesla obilježit će godišnjicu prigodnim online predavanjem “120 godina uspostavljanja pruge Zagreb-Samobor i popularnog Samoborčeka”.
O vlaku koji je redovito prevozio radnike, đake, kumice, purice, kokice, sir, vrhnje, izletnike govorit će Zlatko Hinšt, koji je 35 godina radio na željeznici, na ekonomskim stručnim poslovima i autor preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka.
Njegovo predavanje prenosit će se uživo od 10.30 sati na Facebook profilu Muzeja i trajat će oko 40 minuta, a snimka će biti dostupna i na YouTube kanalu Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Tehnički muzej Nikola Tesla u svom stalnom postavu danas čuva ‘Peglicu’ i jedan putnički vagon. Parna lokomotiva, proizvedena u Njemačkoj korištena je na toj pruzi između 1930. i 1960. godine.













