Ušli smo kalendarski u 2025. godinu, a s njom se otvara i pitanje novih izazova na tržištu rada. Hrvatska je već gotovo 12 godina punopravna članica EU-a i ako se za nešto možemo uhvatiti kada je u pitanju benefit članstva, to je svakako sloboda kretnja koja je mnoge građane mlađe dobi preselila van domovine.
Ako je za vjerovati Međunarodnoj organizaciji rada, trendovi će se nastaviti, ne piše nam se dobro kada je kvantiteta radne snage u pitanju. Barem ovdje u Hrvatskoj. Uz procjenu smanjenja stope rasta gospodarstva, najčešće se vezuje i vulnerabilno tržište rada.
“Svjetsko gospodarstvo i dalje raste umjerenim tempom, ali predviđa se da će postupno gubiti zamah, što će spriječiti snažniji i trajniji oporavak tržišta rada”, objasnili su. Stopa nezaposlenosti na globalnoj razini iznosi pet posto i najniža je u ILO-ovoj seriji podataka od 1991. godine. U 2026. bi se trebala spustiti na 4,9 posto”, naveli su.
Economic recovery is losing steam, warns @ilo.
Geopolitical tensions, the rising costs of climate change and unresolved debt issues are putting labour markets under pressure.
Learn more about the WorldOfWork in 2025👉 https://t.co/9ARsYj3fdC pic.twitter.com/wJr1kUxetU
— United Nations Geneva (@UNGeneva) January 17, 2025
Visoka nezaposlenost mladih
Iako je stopa ukupne nezaposlenosti pala na najniže grane otkad ova udruga provodi istraživanje, mladi se ne provode najbolje. Umjesto kumulativnih 5% ukupne nezaposlenosti, među mladima je ona dvostruko veća i iznosi otprilike 12.5% što svakako predstavlja problem, a može i objasniti zašto primjerice Hrvatska stalno gubi visokoobrazovano stanovništvo.
Spomenimo kako je u skupini zemalja s niskim dohotkom situacija još i gora. Tamo 15,8 milijuna mladih muškaraca ne radi, ne školuje se i ne priprema se za struku. Prevedeno u postotke, to je preko 20%. Još je više mladih žena u toj skupini, ukupno 28,2 milijuna, što odgovara udjelu od čak 37 posto.
Radnika je sve manje u razvijenim zemljama unije, pa ne čudi da su iseljevanja obrazovanih – česte. “Izraženiju nestašicu bilježile su u 2023. godini Norveška, Danska, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Belgija”, navode. Potražnja za novim zanimanjima raste, ali je problem taj što radna snaga ne prati rapidno razvijanje novih tehnologija koje pak onda stvaraju i potrebu za novim zanimanjima.
