Snijeg je zabijelio velik dio Hrvatske, a u Zagrebu je jučer i danas nastao popriličan kaos u prometu. Nastupili su problemi i s vlakovima, ali i na autocestama diljem zemlje. Najviše snijega palo je na Zavižanu, u Gospiću i na Medvednici, no ipak nisu oboreni rekordi.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u Zagrebu se na mjernoj postaji na aerodromu nakupilo 29 centimetara snijega, na Maksimiru 24, a na Griču 22.
Brojni su Zagrepčani izrazili nezadovoljstvo zbog čišćenja snijega upozoravajući kako ni javni nogostupi uz neke od glavnih cesta, ali ni nogostupi ispred zgrada nisu očišćeni, a za što su zaduženi sami sustanari.
‘Snijeg nas nije iznenadio’
Kritika nije bila pošteđena ni vlast zbog usporenog ili paraliziranog prometa, posebno u sporednim ulicama, zbog čega neki od njih nisu mogli koristiti vlastite automobile.
S druge strane, Zimska služba Zagreba odbacila je kritike, poručivši da ih snijeg nije iznenadio i da su sve raspoložive ekipe izašle na teren s istim načinom rada kao u sličnim situacijama prije 10 ili 15 godina, te dovele ceste u prihvatljivo stanje i osigurale sigurnost prometa.
Proteklih godina snijega u zimi baš i nije bilo kao što je to uobičajeno za ovo doba godine pa su brojni ljubitelji zimskih radosti, posebice djeca, s veseljem dočekali veće količine snijega.
Nisu oboreni rekordi
“Sve toplija atmosfera doprinosi trendu smanjivanja količine snijega u našem dijelu Europe. Količine snijega se na širem Alpskom području smanjuju za pet posto kroz desetljeće. Epizode kakve bilježimo ovih dana su moguće i u budućnosti, no postepeno uz sve manju vjerojatnost”, naveo je glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler za Hinu.
Uspoređujući podatke, iz DHMZ-a su za Hinu također naveli kako visina ukupnog i novog snijega u Zagrebu izmjerena 7. siječnja ne premašuje najveće vrijednosti za siječanj u posljednjih 20 godina, tj. u razdoblju od 2005. do 2024., kao ni apsolutne maksimume za to razdoblje.
U tom razdoblju, najviše snijega palo je početkom 2013. godine, kada je 15. siječnja na Maksimiru zabilježeno 67 centimetara snijega, na Griču 54, a na Plesu 56.
Rekord iz 1929.
Ipak, najveći zagrebački rekord drži se već gotovo 100 godina otkako postoje mjerenja za tu meteorološku postaju. Tako je u veljači 1929. na Maksimiru zabilježeno čak 95 centimetara snijega, dok je na Griču najveći snježni rekord od 84 centimetara izmjeren u veljači još davnije 1895. godine. Na Plesu je još aktualan rekord iz siječnja 1970. – 61 centimetar.
Na webu DHMZ-a istaknuto je kako maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj od kada postoje mjerenja iznosi 322 centimetra, a izmjerena je 21. ožujka 2013. na Zavižanu, koja je najviša meteorološka postaja.
Voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković za Hinu je pojasnila kako je ovogodišnji obilni snijeg u unutrašnjosti posljedica djelovanja dvaju sinoptičkih sustava koji su ovih dana utjecali na vrijeme u našim krajevima.
Čeka nas još snijega
“Prizemno se nad Sredozemljem zadržavalo polje sniženog tlaka zraka, dok je po visini u naše krajeve sa sjeverozapada pritjecao hladan zrak. Istodobno je s jugozapada pristizala velika količina vlage, zbog čega je često dolazilo do obilne oborine – u unutrašnjosti u obliku snijega, a u Dalmaciji u obliku obilnih pljuskova i grmljavine, koji su za posljedicu imali i poplavljivanja”, navela je.
Budući da se Hrvatska nalazila na granici dviju zračnih masa, hladne sa sjevera i tople s juga, mjestimice je padala i kiša koja se pri dodiru s tlom i predmetima smrzavala, osobito na istoku Hrvatske te u unutrašnjosti Dalmacije.
Najavljuje se i dalje mjestimičan snijeg koji će padati još i danas, a najviše ga se tijekom srijede očekuje na istoku zemlje, ponegdje i do pet centimetara novog snijega, dok se u četvrtak očekuje postupan prestanak oborina, prolazno razvedravanje, a na Jadranu i slabljenje bure.
‘Može utjecati na zdravlje’
No, u četvrtak i petak bit će vrlo hladno. U unutrašnjosti najniža temperatura uglavnom između -13 i -8 °C, a ponegdje je moguće i oko -15 °C.
“Za navedene dane izdano je i upozorenje na hladni val koji može utjecati na zdravlje u pojedinim regijama, a svakako je i dalje potrebno upozoravati na poledicu na kolnicima i pločnicima”, poručila je Mikuš Jurković. Od petka se ponovno očekuje oblačnije vrijeme, povremeno uz oborine.
