Usporedo sa sve većim brojem stranih radnika koji su u Zagreb stigli zbog boljih mogućnosti u odnosu na matičnu zemlju, Zagrepčane zabrinjava i rastući trend prenamjene životnih prostora u masovne spavaonice.
Nedavno smo pisali o slučaju prostora od 200 kvadrata u Veslačkoj ulici koji je sad preuređen da smjesti čak 40 stranih radnika, a slično se događa i preko puta hotela Sheraton.
Problem je u neadekvatnoj migracijskoj politici i nesređenom sustavu na razini institucija, rekli su nam u razgovoru stručnjak za demografiju doc.dr.sc. Stjepan Šterc te prof.dr.sc. te Anđelko Milardović s Hrvatskih studija.
Mogu podignuti tužbu
Mnogi se pitaju može li se išta učiniti po tom pitanju te imaju li stanari na raspolaganju kakve alate kako bi sebi olakšali život i doveli nekakvog reda u ovo kaotično stanje. Neka rješenja istražio je i ponudio portal Zgradonačelnik.
Kao mogućnost tako, u konzultaciji s odvjetnicima, predlažu kao jedno od rješenja susjedsku tužbu, točnije tužbu radi zabrane imisija. Suvlasnik može podignuti tužbu jer mora trpjeti što se u susjednom stanu (gdje se nalaze neželjeni susjed) nalazi vlaga, jer se buči, ili je riječ o nekom drugom problemu.
Stručnjak upozorava na mogući novi val iseljavanja: ‘To što se događa je izvan svake kontrole’
Tužbom se traži da se oštećeno popravi te da se poduzmu radnje koje stvaraju probleme ostalim susjedima. Jedan od “alata” je i prijava u slučaju da je previše stanara u jednom kućanstvu kad se uzme u obzir zajedničko brojilo za vodu u zgradama.
Shema s brojilom
“Ako je zgrada u kojoj je stan u kojemu se nalazi veliki broj ljudi, neka predstavnik suvlasnika prijavi određeni broj osoba u tom kućanstvu (ako zgrada ima zajedničko brojilo za vodu). U ovom konkretnom slučaju s početka teksta, predstavnik suvlasnika može prijaviti 12 osoba u tom kućanstvu.
Ako suvlasnik stana u kojemu se nalazi veliki broj osoba tvrdi da to nije točno, predstavnik može zatražiti da taj suvlasnik dokaže koliko ih je uistinu, a to znači dostaviti prijave boravišta tih radnika.
Ako suvlasnik iznajmljenog stana to ne učini, ostaje onaj broj koji je predstavnik suvlasnika prijavio, a predstavnik suvlasnika može pozvati policiju jer se u stanu u toj zgradi nalaze ljudi koji tu nisu legalno (u slučaju stranih radnika – ilegalni migranti). Policija je dužna postupiti po prijavi, a suvlasnik kojeg se prijavljuje mora dokazati da to nisu ‘ilegalci’, piše portal Zgradonačelnik.
Pitanje prijave boravišta
Neki najmodavci prostora za strane radnike ne rade sve “po papirima”, pa svoje stanare ne prijavljuju, odnosno ne daju im prijavu boravišta i prebivališta. Predstavni suvlasnika ima pravo tražiti MUP uvid u to koliko je osoba prijateljano na toj adresi.
Temeljem tog dokumenta, predstavnik suvlasnika može podnijeti prijavu policiji za osobe koje se ilegalno nalaze u zgradi.
Za kraj, može se pozvati na međuvlasnički ugovor. Ovakav potez nije jednostavan jer zahtijeva potpise natpolovične većine suvlasničkih udjela. Ako u konkretnoj zgradi ima puno suvlasnika, ovaj postupak neće biti brz ni lak. No, ako je problem uistinu velik, suvlasnici ga mogu brzo implementirati.
Pravila oko pričuve
Ključno je naglasiti da svaki ugovor koji netko potpiše u Hrvatskoj ne smije biti u suprotnosti s propisima, ne smije biti diskriminatoran niti isključivati bilo čija prava.
No, ako prava jednoga uzrokuju štetu drugome, tada se moraju drugačije definirati pravila igre. Zato postoji mogućnost da suvlasnici među sobom dogovore kako žele da se odvijaju pravila u njihovoj zgradi.
Ta pravila, a tiče se određivanja iznosa pričuve, mogu odrediti na način da se pričuva plaća s koeficijentima.
Kako funkcionira shema
Primjerice da bude koeficijent 1 za suvlasnika, a koeficijent od 1,2 na više za suvlasnika koji svoj stan daje u dugoročni najam ili ima prijavljenu komercijalnu djelatnost temeljem pravilnika koji dozvoljava određene djelatnosti u stambenim prostorima.
Koeficijent 3,00 bi bio za suvlasnika koji daje stan u kratkoročni najam, a koeficijent 5,00 ili 10 onaj u čijim se stanovima nalazi više od devet osoba.
Portal se pri tom poziva na Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje, koji nije vezan za ovu tematiku, ali može poslužiti kao podloga koja daje uvid u to koliko osoba može živjeti u jednom stambenom prostoru.
