Siromaštvo u starosti prijeti velikom dijelu europske populacije ako se sadašnji mirovinski sustavi temeljito ne reformiraju, upozorilo je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) iz Frankfurta.
Predsjednica EIOPA-e Petra Hielkema istaknula je da “svakom petom Europljaninu već prijeti rizik života u siromaštvu u starosti”, a kod žena je taj rizik čak 30 posto veći. Situacija se dodatno pogoršava zbog starenja populacije, jer se predviđa da će za 40 godina na jednog umirovljenika dolaziti samo 1,5 radnika, što je upola manje nego danas.
Trenutni europski model uglavnom se oslanja na državne mirovine, no dulji životni vijek i pad nataliteta povećavaju troškove financiranja. Uz zdravstvenu skrb i skrb za starije, porezni teret postaje neodrživ. Rješenja uključuju dodatne mirovinske sustave, privatne ili one koje osigurava poslodavac, kako bi građani imali vlastitu štednju za mirovinu.
‘Problem se pogoršava’
Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene zahvaljujući kombinaciji državnog sustava, strukovnih fondova i investicijskih proizvoda, dok se mnoge istočnoeuropske i južnoeuropske zemlje i dalje oslanjaju uglavnom na državne mirovine.
U mnogim slučajevima građani nisu svjesni svojih stvarnih prava jer im javne vlasti i poslodavci ne daju potpuni uvid u mirovinsku situaciju. Hielkema ističe da postoji zamah za reforme: “Kao prvo, vidimo da se problem pogoršava, a to vide i vlade. Drugo, budimo iskreni, zašto su mirovine na dnevnom redu? Jer trebamo više ulaganja, a jedan način za generiranje više ulaganja je prebacivanje štednje s bankovnih računa u investicijske proizvode.”
Europska komisija planira do kraja godine predstaviti preporuke za poboljšanje štednje i mirovina, uključujući digitalne račune dostupne svakom građaninu, sustave praćenja mirovina i porezne poticaje koji bi štednju za mirovinu učinili privlačnijom. Nacionalne vlade morat će provesti reforme, iako je tema politički osjetljiva, što pokazuju primjeri Francuske i Njemačke.
U konkretnim brojkama, u Njemačkoj mirovinska štednja u fondovima koje osiguravaju poslodavci iznosi 267 milijardi eura, dok je u Švedskoj, koja ima osminu njemačke populacije, iznos 516 milijardi eura, što predstavlja 92 posto švedskog BDP-a.
HZMO donio odluku o usklađivanju mirovina: Evo kad kreće isplata povećanih penzija
