Nedavna odluka Europske središnje banke (ECB) o snižavanju kamatnih stopa mogla bi donijeti značajne promjene na financijskom tržištu, uključujući i Hrvatsku. Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, komentirala je ovu odluku i njezine posljedice u središnjem Dnevniku HTV-a, ističući razloge i očekivanja vezana uz ovu mjeru.
ECB je prošlog tjedna odlučio smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, iako inflacija još nije pala na ciljanih 2%. Lagarde je objasnila da su dostupni podaci pokazali kako će inflacija nastaviti padati prema tom cilju.
“Najviša inflacija iznosila je 10,6% u listopadu 2022. Prošlog rujna iznosila je 5,2%, kada smo odlučili zamrznuti stope. Prema posljednjem očitanju, inflacija u eurozoni iznosi 2,6%. Proces smanjivanja inflacije je aktivan i sva naša predviđanja pokazuju da ćemo dosegnuti cilj u drugoj polovici 2025.,” naglasila je Lagarde.
@zagrebinfo Što sve smeta stanodavcima, part 1: Život sa životnom partnericom očito ne 😅 #zagrebinfo #stanovi #najam #pušenje #psi #partnerica #prank #prankcall ♬ original sound – zagreb.info
Različite posljedice
Jedna od ključnih posljedica ovog smanjenja bit će niže kamatne stope na kredite. “Ako planirate kupiti kuću ili želite ulagati u tvrtku, banke će vam sada ponuditi smanjene kamatne stope, niže nego prije godinu dana,” rekla je Lagarde. Ovo bi trebalo omogućiti povoljnije uvjete financiranja, ali situacija nije svugdje jednaka.
Iako bi niže kamatne stope mogle olakšati zaduživanje, inflacija u eurozoni i dalje je veća od rasta BDP-a, a mnoge zemlje su gotovo na rubu recesije. Potrošači u Hrvatskoj ipak će neko vrijeme pričekati na pojeftinjenje kapitala koji posuđuju od banaka.
Na visinu kamata utječe i Nacionalna referentna stopa (NRS), koja se obračunava kvartalno prema cijeni izvora sredstava za banke, piše Večernji list.
Umjesto kredita Zagrepčanka ostala podstanarka i štedjela: Otkrila što joj se dogodilo
Promjenjive kamate
Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Hrvatska narodna banka (HNB) najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti za 0,3 postotna boda, što znači da bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS.
Veće rate moglo bi dobiti 67 tisuća korisnika stambenih kredita te 110 tisuća korisnika potrošačkih kredita, što čini desetak posto ukupnog broja kreditnih korisnika u Hrvatskoj.
Ova situacija naglašava složenost monetarne politike i njezinog utjecaja na različite sektore i zemlje unutar eurozone. Dok ECB nastoji balansirati inflaciju i ekonomski rast, lokalne financijske institucije i potrošači moraju prilagoditi svoje planove i očekivanja prema novim uvjetima.
