Statistički podaci otkrivaju kako je čak 24 posto odraslih u Hrvatskoj barem jednom u životu konzumiralo drogu, te čak 21,5 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina. Trend prema kojem je dob onih koji dolaze u kontakt s drogom sve niža, a i supstance dostupnije, zabrinjava stručnjake. Mladi najčešće konzumiraju marihuanu i kokain.
Zapravo, svaka je četvrta osoba u Hrvatskoj probala neku vrstu droge. Zabrinjavajuć je i podatak da mladi s drogama kreću eksperimentirati sve mlađi.
“Neka dob prvog kontakta 15 do 17 godina, kod nas već dolaze s 18 godina, a u to vrijeme su se već liječili u nekoj, recimo, malodobnoj psihijatrijskoj ustanovi. Znači, apsolutno se dob pomiče na dolje”, rekla je za Dnevnik HRT-a psihijatrica Tamara Sabo, dr. med. iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Hrvaticu zabezeknulo ono što je šef od nje tražio: ‘To je bio vrhunac svega’
‘Kliničke slike su vrlo, vrlo teške’
Iz MUP-a tvrde kako konzumacija ide uzlaznom putanjom. “Najveći broj osoba koji bude evidentiran zbog zlouporabe dolazi upravo kroz turističku sezonu. Moramo naglasiti da u tom slučaju policija ide represivno isključivo prema osobama tijekom posjećivanja različitih festivala i tu bilježimo konstantan porast, možemo reći da slobodno bilježimo preko 800 prijava kroz jedan kratki vremenski period od 3 mjeseca”, pojasnio je Ivan Pakšić, načelnik Sektora za javni red i sigurnost PU osječko-baranjske.
Mladima je droga postala dostupnija, no oni nisu svjesni jačine ni djelovanja onog što su kupili, ali ni što su točno kupili. “U jednoj noći mladi mogu uzeti dvije-tri različite vrste droge u kombinaciji s alkoholom, što je izazov za javno zdravstvo, tako da onaj broj mladih koji traži pomoć uslijed konzumacije droga raste”, kazao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.
Razlozi za posezanjem za drogama su razni, poput bijega od problema, pripadnosti u društvu, dosade, ali i jakih emocija. “Mladi sve više i više imaju te negativne emocije, anksioznost, depresiju, poremećaj prilagodbe ovome svijetu i počinju uzimati najviše te sintetičke droge jer su najdostupnije, a kliničke slike kod uzimanja sintetičkih droga su vrlo, vrlo teške, vrlo, vrlo nepredvidljive i ostavljaju ogromne posljedice”, pojasnila je dr. Sabo.
‘Duga, teška, kronična bolest’
Ovisnost je bolest koja se rađa, a o tom problemu u središnjem je Dnevniku govorio prof. dr. sc. Ante Bagarićem, psihijatar i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče. On je je napomenuo da je ovisnost bolest, kao i hipertenzija ili dijabetes. Kazao je kako taj “medeni mjesec” traje neko vrijeme, a onda se razvije prava bolest.
“Kad ljudi počinju uzimati drogu, onda to izgleda ‘pa u mom društvu svi uzimaju’, a polako sva droga uništava i tu samu spoznaju, elemente što se to ustvari događa sa mnom. Tako da, uvijek moramo znati , ovisnost je duga, teška, kronična bolest”, poručio je dr. Bagarić.
Kazao je kako je droga dio društva, te se mlade gura da ne budu djeca. “Ako je s 15 godina zapeo u školi, u ljubavnoj vezi, ako u društvu nije našao svoje mjesto, u skupini, droga to nadoknadi. Jedno uzimanje droga će riješiti ova dva-tri teška problema”, rekao je. Dodao je i kako Hrvatska od heroinske prelazi u kokainsku zemlju. “To je puno opasnije, puno teže, sasvim jedan drugačiji sustav u mozgu, u emocijama je pogođen”, rekao je u Dnevniku HRT-a dodajući da se i heroinski ovisnici rijetko javljaju u tretman, a kokainski gotovo nikad.
View this post on Instagram
Izlaze novi detalji uhićenja: Droga pronađena u lokalima u centru Zagreba
