Povodom Međunarodnog dana sepse koji se održava 13. rujna, domaći zdravstveni stručnjaci upozoravaju kako je to najčešći uzročnik smrti u bolnicama, pozivajući hitno donošenje nacionalnih smjernica za njenu prevenciju i liječenje.
Apel je i više nego potreban, budući da je od sepse 2021. godine oboljelo preko osam tisuća pacijenata.
Podsjetimo, sepsa je upani odgovor organizma na infekciju, koji se može pojaviti nakon operativnog zahvata.
Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), pokrenulo je kampanju “Zaustavimo sepsu” u svim većim hrvatskim gradovima kako bi se ona rano prepoznala.
Rano prepoznavanje i što hitniji početak liječenja, bitan je s obzirom da se smrtnost sepse rasteže u rangu od 10 don 50 posto, a njeno liječenje je posebno bitno kod pacijenata u bolnici.
Bitno prepoznati prve simptome
Napominjući kako je još uvijek teško dati preciznu sliku oboljelih od sepse (jer u Hrvatskoj nema registra oboljelih i umrlih od ove bolesti), procjenu od 8000 oboljelih iznijela je Hini anesteziologinja Tina Tomić Mahečić.
Tomić Mahečić ujedno je i jedna od sudionica okruglog stola koji će se održati u KBC-u Zagreb, na kojemu će se istaknuti važnost prepoznavanje prvih simptoma sepse te kontrolirane upotrebe antibiotika.
“Sepsa, prepoznata i liječena na vrijeme, ima dobru prognozu i za preživljenje i kvalitetan život nakon preboljenja”, poručila je za Hinu Tomić Mahečić.
Dodala je i kako je sepsa više sindrom nego jedinstvena klinička dijagnoza. Zbog toga, osim što ne postoji registar koji bi pratio slučajeve sepse, postoje i problemi u pisanju dijagnoze sepse.
Zbog toga nije rijetkost da ovaj sindrom ne bude zabilježen u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Uz Tomić Mahečić, na okruglom stolu i skupu na zagrebačkom KBC-u, prisustvovati će i predstavnici radne skupine za izradu i donošenje Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse.
Sudionici se nadaju kako će unaprijediti bolničke protokole i poboljšati edukaciju zdravstvenog osoblja, sve kako bi se postigli bolji ishodi liječenja sepse. Tomić Mahečić to ocjenjuje kao prvim korakom postizanja ujednačene prakse za sepsu na državnoj razini, a vrlo će bitna ovdje biti i podrška Ministarstva zdravstva.
Troškovi zbog propusta
Osim što ugrožava živote, sepsa daje jak udarac i zdrasvtvenom budžetu.
Pogledaju li se podaci Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH), vidi se kako su izravni troškovi sepse u hrvatskim bolnicima 2021. godine koštale čak 10.85 milijuna eura.
Na ovu cijenu utjecale su i propusti u protokolima, pa bi njihovo poboljšanje, osim spašavanja života, donijelo i uštede u zdravstvenom resoru.
Hina je istaknula i kako su ukupno 63 553 bolnička dana bila potrošena na liječenje sepse.
