Domaći istražitelji od lani su tajno nadzirali dvije skupine osumnjičenih – jednu u KBC-u Zagreb, a drugu u Kliničkoj bolnici Sveti Duh. Nakon što su pomno nadzirali sve što posljednjih mjeseci rade, otkrili su, kako se zasad čini, kriminal skromnih razmjera. Jedan liječnik pao je zbog primanja nešto više od dvije tisuće eura mita za operacije koje je radio preko reda, dok je njegova kolegica završila u istražnom zatvoru zbog sudjelovanja u nekoliko namještenih javnih nabava za antibakterijske filtre.
Ovomu se još može dodati i rezultat akcije Ureda europskog javnog tužitelja s kraja prošle godine u kojoj su uhićeni ministar zdravstva Vili Beroš i dvojica liječnika, dok je treći izbjegao uhićenje. Istragu je kasnije, odlukom glavnog državnog odvjetnika, preuzeo USKOK. Dakle, u godinu dana u hrvatskom zdravstvenom sustavu otkriveno je samo nekoliko liječnika za koje se sumnja da su korumpirani.
Pritom su iznosi mita prilično smiješni – dvije tisuće eura te putovanje u Pariz. Nešto je znakovitije tek mito što ga je navodno primio neurokirurg koji je do otvaranja istrage bio visoko pozicioniran u upravljačkoj strukturi Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Istražitelji tvrde da je na korištenje dobio skupi robotski uređaj, što je bilo mito za koje je namještao bolnički natječaj. Slovima i brojkom – četiri korumpirana liječnika detektirana u Hrvatskoj višemjesečnim istraživanjima i tajnim nadzorom. Prisluškivalo se i pratilo mnogo zdravstvenih radnika, a zasad su rezultati tih istraga više nego skromni. Kako je to moguće? Je li korupcija doista iskorijenjena u hrvatskom zdravstvu? Je li doista zavladala nulta stopa tolerancije na korupciju, kako se svi javno kunu? Naravno da nije.
O Berošu se oglasili i iz Europe, tvrde: Ovo sve je radio hrvatski ministar zdravstva
Pogodovala ljubavniku
Jesu li istražitelji namjerno zažmirili na neke dokaze? Naime, odmah nakon što je početkom lipnja ove godine liječnik Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu uhićen zbog sumnje u primanje mita, njegovi prijatelji i znanci komentirali su kako su i drugi liječnici uzimali mito, i to puno više. “Na njemu se nije vidjelo da bi imao puno više novca”, izjavljivali su njegovi znanci i dodavali: “Drugi su uzimali puno više.”
Nabrajali su i konkretna imena liječnika, uglavnom specijalista kirurgije s različitim subspecijalizacijama, također iz bolnice Sveti Duh. “Kako to da oni nisu osumnjičeni”, pitali su se. Neki su nagađali i da ovaj liječnik možda nije slučajno uhićen, već da je riječ o sukobu unutar liječničkih krugova i mogućem namještanju. I oni koji poznaju šeficu Zavoda za mikrobiologiju iz KBC-a Zagreb, koja je uhićena u posljednjoj akciji USKOK-a, uvjeravaju da je ona sasvim slučajno uvučena u ovu aferu. “Vjerovala je svojoj glavnoj sestri koja je pogodovala svom ljubavniku”, govore nam osobe bliske doktorici.
Nakon ovih posljednjih uhićenja svi se pitaju što je s istragom protiv Beroša i ostalih. Neslužbene informacije govore da je pri kraju te da bi uskoro mogla biti podignuta i optužnica. Nepobitna je činjenica da je u godinu dana otkriveno tek nekoliko korumpiranih liječnika. To uvelike odudara od od onoga što se govori u javnosti, ali i od percepcije zdravstva u Hrvatskoj. Ne uklapa se ni u sliku o stanju u hrvatskim bolnicama i domovima zdravlja koja se može iščitati iz izvješća Državne revizije.
Nerealno planiranje
Objedinjeno izvješće još za 2022. ukazalo je na brojne nepravilnosti i propuste. Državni ured za reviziju proveo je financijsku reviziju 56 bolničkih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, kojom je obuhvaćeno njihovo poslovanje i financijski izvještaji za 2022. godinu. Revizija je obuhvatila pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice, pet klinika, 22 specijalne bolnice i 21 opću bolnicu, dok je Opća bolnica “Dr. Ivo Pedišić” u Sisku tada bila izuzeta zbog posljedica potresa.
Od ukupno 56 ustanova, 33 su dobile uvjetno mišljenje o financijskim izvještajima, dok ih je 36 dobilo uvjetno mišljenje o zakonitosti poslovanja. To znači da su utvrđeni ozbiljni propusti. Samo 23 ustanove imale su bezuvjetno mišljenje o izvještajima, a 20 o poslovanju, što ukazuje na široko rasprostranjene probleme u upravljanju bolnicama.
Ukupni prihodi ustanova iznosili su 20,4 milijarde kuna, odnosno oko 2,7 milijardi eura. Rashodi su tada bili 20,6 milijardi kuna, pri čemu je manjak prihoda i primitaka činio čak 42,9% ukupnih prihoda ostvarenih u 2022. godini. U 31 bolnici ostvaren je manjak, a samo ih je 25 imalo višak prihoda.
Revizija je utvrdila niz ozbiljnih nepravilnosti, počevši od nerealnog planiranja: mnogi financijski planovi bolnica odstupaju od stvarnih rezultata, a velik broj ustanova nije ni donio plan razvoja. Utvrđeno je da su brojne bolnice nepravilno vodile poslovne knjige, nisu evidentirale poslovne događaje u skladu s propisima niti su imale usklađene podatke između analitičkih evidencija i glavne knjige.
Bolnica Sveti Duh o uhićenju svojih djelatnika: ‘Neugodno smo iznenađeni’
Neusklađeni podaci
U značajnom broju ustanova nisu ustrojene analitičke evidencije za dugotrajnu imovinu ili one nisu sadržavale sve propisane podatke. Neki podaci u evidencijama nisu bili usklađeni, a u mnogim slučajevima imovina, prihodi i rashodi nisu evidentirani na propisanim računima, što je utjecalo na točnost financijskih izvještaja.
Velik je problem i evidencija lijekova i medicinskog potrošnog materijala. Iako većina bolnica vodi evidenciju u bolničkim ljekarnama, na bolničkim odjelima ta evidencija uglavnom ne postoji. Rashodi za lijekove bilježe se već pri izdavanju iz ljekarne, a ne u trenutku stvarnog utroška. Dio bolnica krajem godine sastavio je popis zaliha i naknadno ispravio rashode, dok druge to nisu učinile – zbog čega su podaci o rashodima i zalihama u brojnim slučajevima nerealni i netočni.
Nadalje, popisi imovine i obveza nisu provedeni cjelovito. Neke bolnice nisu popisale dio imovine poput zemljišta, opreme, zaliha i potraživanja, dok druge nisu popisale obveze po vjerovnicima, rokovima dospijeća ili pravnoj osnovi. U pojedinim slučajevima imovina je brisana iz knjiga bez dokumentacije o prodaji, donaciji ili uništenju.
Dugovi rastu
Bilješke uz financijske izvještaje u većini ustanova nisu sadržavale sve propisane podatke, npr. o vrijednosti i trajanju sudskih sporova, stanju dospjelih obveza ili instrumentima osiguranja plaćanja. Također, u više ustanova utvrđene su nepravilnosti u obračunu plaća – korišteni su koeficijenti koji su veći od onih propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta. U gotovo svim bolnicama zaposlenici su ostvarili više od zakonskih 180 prekovremenih sati godišnje, što je protivno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru.
Kad je riječ o naplati potraživanja, utvrđeno je da brojne ustanove nisu slale opomene niti pokretale ovršne postupke pa je za dio potraživanja nastupila zastara. Unatoč dodatnim sredstvima iz državnog proračuna i HZZO-a 2020. i 2021. za podmirenje dugova prema dobavljačima, revizija je pokazala da su ukupne obveze bolnica znatno narasle.
Bolnice su te iznose knjižile kao predujmove HZZO-a, koje su bile obvezne pravdati ispostavljenim računima, no u praksi to nije učinjeno, niti su usluge izvršene u obujmu koji je prethodno bio plaćen. To se nastavilo i u 2022., a mnoge ustanove nisu uspjele pružiti usluge ni do ugovorenog limita, iako su novac primile unaprijed.
Ravnatelj KBC-a nakon akcije USKOK-a i uhićenja liječnice: ‘Nema mjesta korupciji’
Mnogi propusti
Sve bolnice imale su plan nabave, no u mnogim slučajevima ti planovi nisu sadržavali stvarne potrebe ili su uključivali nabave za koje je bilo izvjesno da ih neće provesti. Brojne ustanove nisu imale jasne unutarnje akte za provođenje jednostavne nabave, uključujući rokove za dostavu ponuda i obvezu objave poziva na mrežnim stranicama.
Propusti u provođenju javne i jednostavne nabave zabilježeni su u velikom broju bolnica – neke nisu provele propisane postupke, druge su robu i usluge nabavljale na temelju starih ugovora ili izravnim narudžbenicama. Registar ugovora i statistička izvješća nisu bili ažurirani, a izvršenje ugovora uglavnom se ne prati.
Pojedine bolnice nisu na vrijeme objavljivale obavijesti o dodjeli ugovora u Elektroničkom oglasniku javne nabave, iako su to bile dužne učiniti u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora.
Plan nadzora
Nalazi revizije potvrđuju sustavne slabosti u upravljanju bolničkim ustanovama, neučinkovite interne kontrole, slabo vođenje imovine, propuste u planiranju i manjkavu financijsku disciplinu – sve to u sustavu koji godišnje upravlja s više od 20 milijardi kuna odnosno oko 2,7 milijardi eura javnog novca. Ništa bolja situacija nije ni u domovima zdravlja. Prema objedinjenom izvješću o usklađenosti poslovanja domova zdravlja za 2023., bilo je pet bezuvjetnih i 12 uvjetnih revizorskih mišljenja.
Revizijom je utvrđen niz nepravilnosti koje se odnose na unutarnji ustroj, sustav kontrole, financijsko izvještavanje i provođenje planova. U nekim domovima zdravlja nisu održavane sjednice stručnog vijeća, nisu imenovani članovi stručnih kolegija i povjerenstava za lijekove, a u dijelu ustanova nije ustrojena jedinica za unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite. Također, unutarnji nadzor nije proveden jer nema imenovanih povjerenstava, nije donesen plan nadzora ili nadzor jednostavno nije obavljen.
Revizija je pokazala i ozbiljne propuste u pogledu etike i integriteta. Brojni domovi nisu donijeli Etički kodeks, nisu imenovali povjerenika za etiku, a nije utvrđen način postupanja u slučaju neetičnog ponašanja. Ovakvi propusti otvaraju prostor za neregulirane odnose među zaposlenicima i prema pacijentima.
Dio domova nije izradio polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršenju financijskog plana, a neki ih nisu dostavili upravnim vijećima. Programi rada i razvoja, ako su i postojali, često su bili opisni, bez ciljeva, mjera, planiranih sredstava ili pokazatelja uspješnosti. Osim toga, izvještaji o provedbi tih programa često nisu doneseni. U velikom broju domova zdravlja utvrđene su ozbiljne pogreške u vođenju poslovnih knjiga. Revizori navode netočno evidentiranje poslovnih događaja, prihoda, rashoda, imovine i obveza, kao i nepridržavanje propisa Računskog plana. Te nepravilnosti izravno su utjecale na točnost i realnost financijskih izvještaja.
