Bliži nam se doba godina kada hladniji dani donose i jedan dodatni sat slatkog sna.
Krajem mjeseca, točnije u noći s 29. na 30. listopad, počinje zimsko računjanje vremena. Kazaljka na satu pomaknuti će se jedan sat unatrag, a dan u poslijepodnevnim satima postaje kraće.
Kao što je poznato, promjene vremena uvijek se rade u noći sa subote na nedjelju te će se ovog mjeseca u 3 sata kazaljka vratiti na 2 sata.
Eskalirala šala?
Ljetno računanje vremena, vjerovali ili ne, možda je počelo samo šalom jednog od tzv. “oca Amerike” (founding fathers), znanstvenika i izumitelja Benjamina Franklina koji je ovu ideju predložio u 78. godini u Parizu gdje je živio otkako je ušao u sedmo desetljeće života.
Franklin se naime, u to vrijeme borio s raznim bolestima i često ostajao doma dok su mu goste dolazili prijatelji koji su mu pravili društvo.
Među njima je bio i jedan franucski znanstvenik, kasnije izdavač lista “Journal de Paris”, s prilično dugim imenom, Antoine Alexis-Francois Cadet de Vaux.
De Vaux je Franklinu predložio da piše kratke tekstove o svakodnevnim problemima, zbog humora kojim se američki izumitelj istaknuo, pa je upravo u jednom takvom, šaljivom članku, pisao o ljetnom računanju vremena.
Razmišljanje o ukidanju mijenjanja sata
Ljetno računanje vremena krenulo je u Njemačkoj tijekom Prvog svjetskog rata.
Posljednjih se godina, međutim, razmišlja o ukidanju ljetnog vremena, što je čak predložila i preporuka Europske komisije za razinu Europske unije, koji je usvojio i Europski parlament.
Iako se o tome planu ozbiljno razmišljalo, u listopadu prošle godine, kada se trebalo prestati s mijenjanjem sata, tradicija se nastavila.
Stefan De Keersmaecker, glasnogovornik Europske komisije, tada je rekao kako Komisija nije odustala od ovog cilja, ali kako države članice nisu pokazivale interes za ideju bivšeg predsjednika EK-a Jean-Claude Junckera.
Samim zemljama je prepušteno biranje vremena u kojem će se zadržati (zimsko ili ljetno), ali ozbiljnije inicijative za sada nisu krenule.
Kako su mediji pisali u ožujku, ove godine, sve je jasnije kako je glavni problem postizanja dogovora EU država oko ujednačavanja standardnog vremena među susjednim državama.
