Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet održali su sastanak sa zamjenikom glavnog direktora Glavne uprave za okoliš Europske komisije Patrickom Childom.
Povod je bila misija Europske unije za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova te koracima koje je Grad Zagreb poduzeo kao jedini hrvatski grad koji je izabran za sudjelovanje u tzv. misiji za gradove.
Nakon sastanka održane su u izjave za medije.
‘Puno toga već radimo’
“Jako sam ponosan da je Zagreb odabran za misiju. Iako Zagreb dosta kasni mi u zadnje dvije godine radimo velike korake naprijed i još veće korake ćemo raditi u slijedećih šest godina. To su koraci u upravljanju otpadom, prometu, prebacivanje cijelog voznog parka ZET-a na ugljično neutralne vidove prijevoza. Imamo investicije od 300 milijuna eura u vodovod i odvodnju. 7000 stabla je posađeno. Želimo ozeleniti dvorišta u gradu Zagrebu. Puno toga već radimo. Kreću uskoro i radionice oko akcijskog plana za klimatsku neutralnost Zagreba do 2030. godine koji ćemo uskoro predstaviti javnosti”, rekao je gradonačelnik Tomašević.
‘Prioritet je recikliranje’
“Mislim da se upravljanje otpadom uklapa u ove ciljeve. Nije velika tajna da je Hrvatska pred velikim izazovima da se uskladi s ekološkom legislativom Europske unije upravo u području upravljanja otpadom. Ako grad Zagreb uspije razviti neke pionirske politike na tom području koje bi mogle biti inspiracija za druge gradove u Hrvatskoj bili bismo vrlo zadovoljni kad bismo tome svjedočili i bilo bi nam drago podržati taj put sredstvima iz europskih fondova. Podržavamo sve napore u urpavljanju otpadom koji se događaju u Zagrebu”, naglasio je Patrick Child.
“Prioritet je recikliranje. Htjeli bismo vidjeti da se proces paljenja otpada svede na najmanju moguću razinu, ali u mnogim državama članicama pretvaranje otpada u energiju je dio rješenja pa ćemo sa zanimanjem gledati u kojem će se to smjeru razvijati u Zagrebu”, dodao je Child.
U urbanim područjima živi čak 75 % građana EU-a
U urbanim područjima živi čak 75 % građana EU-a, a procjenjuje se da će do 2050. u njima živjeti gotovo 85 % Europljana i Europljanki pa će zbog toga upravo građani u svojim gradovima morati rješavati sve izraženiju klimatsku krizu. Na globalnoj razini urbana područja troše više od 65 % proizvedene energije i proizvode više od 70 % emisija stakleničkih plinova.
Stoga je važno da građani daju svoj doprinos u naporima za postizanje klimatske neutralnosti i to sudjelovanjem u kreiranju javnih politika kojima se treba postići ravnoteža između stakleničkih plinova koji se emitiraju u atmosferu i onih zarobljenih u prirodnim ponorima (šume, tlo, more) ili umjetnim (hvatanje i skladištenje CO2). Stoga bi gradovi kao eksperimentalna i inovacijska središta svojim rezultatima trebali poslužiti kao primjer svima drugima u njihovoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti do 2050.
Jedan od 100: Zagreb upao u prestižnu misiju europskih gradova za klimatsku neutralnost
360 milijuna eura
Misija „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.” nudila je 360 milijuna eura iz programa Obzor Europa za razdoblje 2022. – 2023., kako bi se utvrdili putovi inovacija prema klimatskoj neutralnosti do 2030. Aktivnosti istraživanja i inovacija usmjerene su na održivu mobilnost, energetsku učinkovitost i zeleno urbanističko planiranje te će pružiti priliku za razvoj zajedničkih inicijativa i jačanje suradnje u sinergiji s drugim programima EU-a.
