Temperature znatno iznad 30 stupnjeva ovog su tjedna zabilježene diljem Hrvatske, te bi ona u Zagrebu u četvrtak trebala doseći vrtoglavih 37 stupnjeva. Za područje je kontinentalne Hrvatske zbog toga toplinskog vala upaljen crveni meteoalarm.
U Zagrebačkoj se regiji uz visoke temperature očekuju i grmljavina te pljusak, a vrijeme će u svim regijama označenima kao crvene, biti izuzetno opasno. O tropskoj je klimi za RTL Direkt govorio atmosferski fizičar Branko Grisogono.
Iako nije neobično da je ljeti vruće, on tvrdi kako tu nije riječ o običnim vrućinama. “Ovo nam je sad drugi toplinski val koji će jako dugo trajati i to nije uobičajeno, na ono što je bilo prije, recimo, 40-50 godina”, pojasnio je Grisogono.
Vrhunac toplinskog vala: Meteorolozi izdali upozorenja za građane, mnogi rade veliku grešku
‘Trebamo se na to privikavati’
Nadolazeći vrhunac toplotnog vala, dodaje, vjerojatni je pokazatelj kakav će biti i ostatak sezone. “A veći dio ljeta će uglavnom biti vruć i iznad prosjeka, jedan do dva stupnja Celzijusa u prosjeku za šire područje Hrvatske. S tim da taj prosjek se računa u zadnjih tridesetak godina. Ja ne govorim od prije 50 godina, nego između 1993. do 2016.”, kazao je.
Kako temperature ljeti iz godine u godinu rastu, nameće se pitanje hoće li se klima u Hrvatskoj moći usporediti s onom u naprimjer New Mexicu ili New Delhiju. “Pa u najcrnjem scenariju da, taj trend ide prema gore, uz određene varijacije i fluktuacije. Neće svaka godina biti toplija od prošle. Međutim, vjerojatnost za to se povećava”, iskren je.
Potvrdio je Grisogono i da je ovakvo stanje “novo normalno”. “Nažalost da, mi se trebamo na to privikavati, učiti kako se s tim nositi i pronalaziti načine da umanjimo te efekte. Znanstvenici prirodoslovci, prvenstveno klimatolozi, atmosferski fizičari, atmosferski kemičari to istražuju. Onda treba to inženjerska struka prilagoditi gradnjama, zgradama, urbanizaciji, arhitekturi i tako dalje, pa društvena struka, sociolozi, vjerske zajednice, filozofi način prilagodbe i liječenje. Jer, to nam utječe i na zdravlje i na puno toga”, napomenuo je.
(Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX)
‘Novi normativi dolaze’
“Mi moramo mijenjati standarde. Apsolutno. Standardi se sporo mijenjaju jer to je preskupo i to se ne može mijenjati svake godine svakih deset godina. Standardi, konkretno u građevini se mijenjaju svakih 30 do 50 godina, isto tako u strojarstvu. To se sad mora promijeniti. Slična stvar vrijedi i za i za buru i za niz drugih fenomena. To je sad novi normativi dolaze”, dodao je.
Spomenuvši buru, pojasnio je promjenu do koje je došlo vezano uz vjetar na jadranskoj obali. “Imamo češće južinu, a manje bure. Bura se javlja u čudnim periodima i drugačije traje nego što smo mi navikli prije. Sad je češća južina zato što su se ciklone i anticiklone pomakle iz naših krajeva. Mi to zovemo izvan tropski krajevi oko 45 stupnjeva gore prema sjeveru zato što zagrijavanje ide od toplijih krajeva, suptropskih i gore prema polovima. Ciklone se i anticiklone, ti sustavi s frontama idu prema gore. Nama ostaju uglavnom samo repovi od ovih toplih fronti. Sustavi guraju prema polovima, a kad dođete do pola, onda više nemate kud jer kad se dođe na najhladnije točke, jedino se možete micati na toplije točke.”
Upozorio je potom na činjenicu na teško nevrijeme koje se može očekivati tijekom srpnja i kolovoza. “Traje dugi toplinski val, jedan za drugim. Nakon nekih toplinskih valova će doći žestoka oluja s bujičnim poplavama i nevremenima za koje mi isto nismo spremni zato što ne znamo sačuvati tu vodu. Mi nemamo sustave kako da se postavimo prema tome i onda opet iza toga suše i tu onda strada poljoprivreda, turizam. To su sasvim novi normativi koje mi moramo što prije usvojiti ako želimo opstati ovdje kao turistička i poljoprivredna zemlja”, ustvrdio je.
Približava nam se jeziv datum: Nakon ovog dana svi ćemo ‘živjeti u dugu’
‘Morat ćemo uvoziti pšenicu’
Promjene u klimi utječu i na poljoprivedu u zemlji, pa su se počele uzgajati određene biljne vrste koje ranije ne bi uspjevale u Hrvatskoj. “Plavac mali katunar pravi već pravi pet šest godina na Krku. Naravno da to nije onaj pravi plavac mali dolje s Pelješca. Isto vrijedi i za Slavoniju i niz drugih biljaka. Tu se treba dobro znati snaći. Možda treba ići više na skupocjene sorte, voće i povrće, salate i tako dalje. Morat ćemo uvoziti kukuruz i pšenicu”, dodao je.
Komentirao je i argumente skeptika koji ne vjeruju u klimatske promjene te tvrde da je uvijek bilo vruće. “Što je bilo, nikako nije isto to. Podaci su neminovni. Brojke su brojke. Jedno je što netko govori iz svog sjećanja. Naravno da je bilo i prije toplijih dana, ali nisu trajali toliko dugo ili nisu zahvaćala sva područja. Tko je mogao 1949. proputovati veći dio Europe i da vidi gdje se što događa? Radi se o zahvaćenom području, trajanju i intenzitetu i to se jako mijenja”, rekao je pa nastavio.
“Skeptici se u biti dijele na dvije skupine. Oni koji su destruktivni i koji su stalno protiv svega. I onih koji su konstruktivniji, koji nam trebaju, a koji poboljšavaju naša mjerenja i numeričke modele i prognoze. To su u pravu znanstvenici koji jesu u tome”, elaborirao je.
Dolaze morski psi
Zbog klimatskih promjena u Jadransko more stižu i nove životinjske vrste. “Već su one stigle, već su one stigle. Ne još ove najveće, ali uskoro će biti i toga. Jadran jako pati od ovih recentnijih klimatskih promjena. Gubi kisik, dolaze tropske ribe, a s tim onda dolaze i druge vrste morskih pasa”, zaključio je.
Vrhunac toplinskog vala: Meteorolozi izdali upozorenja za građane, mnogi rade veliku grešku
