Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. godine, svijet je potresla vijest o smrti pape Franje, koji se dugo borio sa zdravstvenim problemima. Prema tradiciji, njegovog nasljednika odabrat će Kardinalski zbor putem konklave. Radi se o glasanju u kojem pravo sudjelovanja u ovom trenutku ima 138 kardinala, koji nisu stariji od 80 godina. Konklava obično započinje od 15 do 20 dana nakon smrti Pape, a glasanje se odvija u strogoj tajnosti unutar Sikstinske kapele. Kada određeni kardinal dobije većinu glasova, bijelim dimom iz kapele označava se da je glasanje završeno i da je novi Papa izabran. Uoči početka konklave, u ovom serijalu predstavljamo vam kardinale koji se najviše spominju kao mogući nasljednici Franje.
Iako zvuči pomalo bizarno, ali je istinito, nakon smrti pape Franje, ljudi diljem svijeta počeli su se kladiti na Papinog nasljednika, a najveći favorit za zasjedanje na Svetu Stolicu prema kladionicama u ovom trenutku je talijanski kardinal Pietro Parolin (70).
Parolina je papa Franjo 2013. godine imenovao državnim tajnikom Vatikana, a 2022. godine Parolin je posjetio Zagreb te služio misu na Kaptolu. Za Hrvate je tada rekao da su “duboko ukorijenjeni u iskustvo vjere” i da “zato mogu gledati u budućnost.”
Parolin se općenito smatra kompromisnim kandidatom za Papu, koji bi mogao proširiti reforme pape Franje utemeljenijim i administrativnijim pristupom. Njegov ugled mirnog i staloženog kardinala učvrstio je njegov status najizglednijeg nudućeg poglavara Katoličke crkve.
Kontroverze
Nakon što se pridružio sjemeništu sa samo 14 godina i zaredio za svećenika s 25, Parolin je studirao kanonsko pravo na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu. S 31 godinom službeno je stupio u diplomatsku službu Vatikana. Njegovi rani zadaci odveli su ga u Nigeriju i Meksiko, gdje je pomogao u ponovnom uspostavljanju diplomatske prisutnosti Vatikana. Tijekom godina predstavljao je Crkvu u misijama visokog rizika u regijama poput Vijetnama i Sjeverne Koreje te je vodio napore za neširenje nuklearnog oružja tijekom 2000-ih.
Unatoč svojim postignućima, kardinal Parolin nije prošao bez kontroverzi. Bio je labavo povezan, iako ne i optužen, s neuspjelim ulaganjem Vatikana u nekretnine u Londonu, što je dovelo do suđenja devetorici drugih crkvenih dužnosnika 2021. godine. Njegov ured je navodno izgubio desetke milijuna zbog loših financijskih odluka i upitnih ugovora.
Također se suočio s kritikama zbog svoje uloge u tajnom sporazumu s Kinom o imenovanju biskupa. Sporazum je izazvao napetosti unutar Crkve, posebno među konzervativnim katolicima i svećenstvom koji su se protivili kompromisu.
Zbog pitanja o izbjeglicama izjurio s intervjua: Kontroverzni kardinal mogao bi biti novi Papa
Protiv abortusa i rodne ideologije
Parolin je oštro osudio surogat majčinstvo i abortus, rekavši da “život ljudskog bića mora biti zaštićen od trenutka začeća do trenutka prirodne smrti. Nepoštivanje toga jedan je od najvećih oblika siromaštva našeg vremena.” Govoreći o rodnoj ideologiji, Parolin je bio odlučan u tvrdnji da je ona “izuzetno opasna”.
Izjavio je da je u “u tijeku ideološka kolonizacija, u kojima teorija roda igra središnju ulogu” te je pozvao na obranu vrijednosti i prava temeljenih na ljudskom dostojanstvu i općem dobru.
Iako Parolinu nedostaje znatnog pastoralnog iskustva, njegovo duboko poznavanje vatikanskih operacija i diplomacije čini ga logičnim izborom za one koji traže kontinuitet u crkvenom vodstvu. Njegovo talijansko podrijetlo moglo bi označiti i povratak tradiciji nakon tri pape koje nisu dolazili iz Italije: Franje (Argentina), Benedikta XVI. (Njemačka) i Ivana Pavla II. (Poljska).
