Predsjednički izbori su za manje od dva tjedna, a predsjedničke kampanje su u najaktivnijoj fazi. Kandidat za predsjednika Tomislav Jonjić u srijedu je posjetio Studentski dom “Stjepan Radić” i ondje razgovarao sa studentima.
Jonjić je pozvao mlade da izađu na izbore, a rekao je da je ključni problem koji ih odvraća od toga korupcija i nepotizam koji su raširene u društvu. Jonjić, inače povjesničar i pravnik, tvrdi da je Hrvatskoj potrebna temeljita reforma pravosuđa.
“Onog trenutka kad Hrvatska postane pravna država, što danas nažalost još nije, onda će se dobar dio problema koje mladi imaju i koje imamo svi mi, početi rješavati”, poručio je i dodao da bi to zaustavilo iseljavanje.
‘Oprezan sam prema svemu što nije dokazano’
Novinari su Jonjića pitali vjeruje li glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću ili Ivani Kekin u priči s vikendicom, a on kaže da nikome ne vjeruje, što mu dolazi od profesije. “Samom činjenicom da sam odvjetnik oprezan sam prema svemu onome što nije dokazano u sudskom postupku”, rekao je.
Jonjić je najavio posjet Bosni i Hercegovini kao i sučeljavanja i nastupe na televiziji i radiju. Kaže kako je kampanja ovih izbora prekratka, odnosno da su izbori trebali biti raspisani ranije, a za to je okrivio premijera Andreja Plenkovića.
“Njemu je potpuno jasno da je za njegovog kandidata, dakle za kandidata vodstva HDZ-a a ne kandidata HDZ-a najbolje da ta kampanja bude što kraća jer je svaki nastup i svaki istup Dragana Primorca blamaža i za njega i za onoga koji su ga kandidirali”, prozvao je Jonjić.
Pale teške optužbe, Kekin poručila da joj Primorac namješta: ‘Imamo potvrdu’
‘Ja takva pisma neću slati’
Novinari su ga pitali planira li se nekom od drugih kandidata obratiti pismom, kao što je to učinila Marija Selak Raspudić, koja se javila predsjedniku Zoranu Milanoviću.
“U konkretnom slučaju ti ljudi koje ste spomenuli pišu onima koji su im itekako bliski, i ideološki i politički i osobno. Ja takva pisma pisati neću”, odgovorio je Jonjić.
Podsjetimo, Jonjić se u veljači ove godine ponovno pridružio Hrvatskoj stranci prava. Njegovu kandidaturu podržalo je 350 intelektualaca. Sudjelovao je u Domovinskom ratu, a kao glavni branitelj radio je na dva postupka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu.
