Saborski zastupnik Silvano Hrelja najavio je izradu zakona o subvencijama za ugradnju dizala u stambene zgrade. Kaže da je s premijerom Andrejom Plenkovićem razgovarao o mogućnosti da država sufinancira jednu trećinu troška ugradnje, a cilj je da se zakon realizira već ove godine.
“To je stari projekt. Izgubili smo gotovo četiri godine vremena u raznim maštanjima da će za to doći novac iz Europe, održan je i bezbroj tribina, ali prijašnju ideju jednostavno nije bilo moguće realizirati”, kaže Hrelja.
Dodaje da dizala nisu potrebna samo za starije osobe ili osobe s invaliditetom, već i za mlade obitelji s djecom, hitne službe, ali i ostale stanare kada im se, na primjer, pokvari perilica za rublje. Procjenjuje se da je ugradnja dizala moguća u 9000 zgrada, a samo u Zagrebu je njih 3000.
Za ugradnju je moguće je povući sredstva iz EU fondova, kao horizontalnu mjeru uz energetsku obnovu zgrada u privatnom sektoru, odnosno u zajedničkom vlasništvu, prilikom obnove kuća stradalih u potresu ili pak kod obnove ili ugradnje dizala u javnim zgradama.
Želja mu je da se novi zakon napravi do ljeta jer bi onda mogao stupiti na snagu već ove godine.
Trećinu troška plaćali bi stanari zgrade
Za zgradu od četiri do pet katova izgradnja dizala stoji oko 60.000 eura, a ideja je da bi država sufinancirala jednu trećinu tog troška. Drugu trećinu financirali bi gradovi jer je to, objašnjava Hrelja, problem urbanih sredina, a i oni se mogu dodatno priključiti na europske projekte za doprinos kvaliteti života u zajednici.
Treću trećinu troška pokrili bi stanari zgrade kroz pričuvu ili kreditne aranžmane.
“To je načelno dogovoreno i to treba staviti u zakon. Treba vidjeti i kako će se određivati prioriteti te ljudi prijavljivati na javni natječaj. A to sigurno ne bi bilo po načelu ‘najbržeg prsta’, već prema redoslijedu prijave”, govori Hrelja.
Dosad riješeno 40 posto zahtjeva vezanih uz veće obiteljske mirovine
Kad je riječ o zahtjevima za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne mirovine, Hrelja kaže kako bi iza Uskrsa moglo biti realizirano 40 posto zahtjeva, a prije godišnjih odmora riješeno njih 90 posto.
”Moramo imati registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju”
Hrelja se nada da će se do ljetne saborske stanke u prvom čitanju raspravljati i o izmjenama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku, odnosni onaj dio koji se odnosi na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Njegov prijedlog još uvijek je u saborskoj proceduri, no Vlada je odlučila raditi šire izmjene. Smatra da sklapanje takvih ugovora mora postati kontrolirani proces.
Izmjenama zakona potrebno je urediti i hitni postupak za raskid ugovora zbog nepridržavanja odredbi ugovora, kao i uspostaviti registar sklopljenih ugovora i radi kontrole “nekretninskog biznisa”.
