Nakon što je Ministarstvo u opsežnoj medijskoj kampanji najavilo dugoočekivano povećanje naknada za bolovanje za sve građane, u rujnu, kada je povećanje trebalo stići na račune, brojni građani prijavljuju da su im ionako bijedne naknade, koje gotovo 20 godina nisu usklađivane s prosječnom plaćom, ostale iste i nisu povećane prema najavljenom.
Radi li se o nesporazumu ili posljedicama loše propagande? Koji je postotak dugotrajnih bolesnika koji neće doslovno niti osjetiti ovo najavljeno i obećano povećanje?“, upitali su saborski zastupnici Ivana Kekin i Damir Bakić na konferenciji za medije Kluba Možemo.
Ivana Kekin podsjetila je da je Klub zastupnika stranke Možemo početkom godine u proceduru uputio prijedlog izmjena i dopuna zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim bi se osiguralo da se naknade za bolovanje usklađuju jednom godišnje s rastom prosječne plaće u RH te bi se na taj način izbjeglo sramotno dvadesetljetno stagniranje naknada i osiromašivanje najranjivijih građana.
„Nakon nakon naše press konferencije, u siječnju, Ministarstvo je poslalo priopćenje za medije – poručilo „nam da kasnimo i da oni već rade na, citiram ih, “sveobuhvatnom rješenju” i ponovno citiram: “Dakle, radi se o objedinjenom pristupu povećanja naknada za privremenu nesposobnost za rad za sve kategorije pacijenata”, rekla je Kekin.
Stižu drastične promjene u hrvatskim trgovinama: ‘Kazne bi mogle biti ogromne’
Zabrinuti pozivi građana
Podsjetila je da je njihov Klub, unatoč odbijanju prijedloga izmjena i amandmana, a s obzirom na to da se radi o prvom povećanju sramotno niskih naknada u gotovo 20 godina i prvom povećanju otkada je Plenković postao premijer 2016., imajući na umu dobrobit onkoloških i drugih teških bolesnika, pozdravio izmjene.
“Izmjene Ministarstva predstavljene su kao da obuhvaćaju sve bolesnike na dugotrajnom bolovanju, dapače sama ministrica je izrijekom govorila o svim skupinama bolesnika”, rekla je Kekin.
“No krajem prošlog tjedna primam zabrinute pozive naših građana koji životare s petstotinjak eura mjesečno zadnjih 10 godina, a koji govore da su im naknade isplaćene u rujnu ipak nepromijenjene. HZZO im na njihove upite objašnjava da nije došlo do krivog izračuna nego da za njih najavljeno povećanje naknada za “kronične bolesnike” iako oni to jesu, ne vrijedi”, rekla je Kekin. “Ti su ljudi razočarani, bespomoćni i osjećaju se prevareno”.
“Kao predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, postavljam pitanje Ministarstvu zdravstva – o kojem broju ljudi se radi, koji postotak dugotrajnih bolesnika neće doslovno niti osjetiti ovo najavljeno i obećano povećanje? Doista ne želim vjerovati da se radi o namjernoj prevari jedne od najranjivijih i najsiromašnijih skupina u našem društvu, ostavljam prostor da je došlo do nenamjerne pogreške – i očekujem ispravak iste u najkraćem mogućem roku”, rekla je Kekin.
Izračun naknada
Damir Bakić objasnio je izračun naknada:
„Naknada je definirana kao 70 % osnovice, a osnovica je zapravo plaća osiguranika. Ta plaća se računa kao prosjek zadnjih 6 mjeseci prije nastanka spriječenosti za rad. Promjenama koje su stupile na snagu u kolovozu 2025., minimalne naknade povećane su sa 110,36 na 353,15 eura, a maksimalne s 565,04 na 995,45 eura.
To u praksi znači da se svima čija je naknada bila niža od 353,15 eura, ona sada povećava na tih 353,15. Svima čija je naknada bila između 353,15 i 565,03 eura – naknada ostaje ista. Oni s naknadom od 565,04 eura koji su bili na maksimumu naknada se nešto diže, sve do 70 % njihove plaće, odnosno osnovice, ali ne više od 995,45 eura“, pojasnio je Bakić.
“Ovo otkriva dva očita problema – onima s najmanjom naknadom ova povišica je zaista neadekvatna. Ovima pak između 353,15 i 565,03 eura zaista su iznevjerena očekivanja – jer rasta nema!“, naglasio je Bakić i zaključio kako je rast plaća u razdoblju od 2020. do 2025. iznosio čak 64 posto, a usklađivanja naknada za bolovanje nema gotovo 20 godina.
