Statistike pokazuju kako su mentalni poremećaji kod djece i mladih u porastu, a koliko je situacija alarmantna, provjerili smo kod Ivane Kekin, psihijatrice i saborske zastupnice, koja o mentalnom zdravlju mladih često govori u kontekstu problema s kojim se treba itekako ozbiljno baviti.
“Došlo je do velikog porasta mentalnih poremećaja kod djece i mladih, imate već niz studija koje to pokazuju, a u tome ulogu igraju i događaji koji se zbivaju unazad par godina, koji su uznemirujući i destabilizirajući, od pandemije, lockdowna, pa do ratova itd. No, osim toga, radi se i o vremenu u kojem živimo, a to je vrijeme digitalizacije, koja po istraživanjima pokazuje kako ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih.
Uz sve to, trebate uzeti u obzir činjenicu da smo taj segment zdravstvene zaštite zanemarivali desetljećima i u njemu bili deficitarni i prije pandemije. Od 2020. godine do danas, upozoravali smo, kolege su masovno upozoravali da će doći do takvog porasta, ali nažalost, ni tada nismo djelovali”, rekla je Ivana Kekin.
Svakodnevna tema
Otkako je internet sveprisutan, problemi s mentalnim zdravljem su svakodnevna tema, djeca i mladi lakše pronalaze ‘istomišljenike’, a s time se složila i Ivana.
“Ima nešto u tome da su današnja djeca senzibiliziranija na probleme mentalnog zdravlja, lakše ih prepoznaju, a tu sigurno pomažu i društvene mreže, jer govore o mentalnom zdravlju te djeca lakše dođu do tih informacija. Također, sigurno je da dio porasta leži u tome da će dijete lakše prepoznati da je anksiozno i onda će to reći roditeljima, što naše generacije nisu prepoznavale, a kamoli komunicirale.
Ali, to svejedno ne objašnjava cijeli porast. Porast poteškoća mentalnog zdravlja je stvaran, pogotovo u odnosu na prijašnje generacije te se ne smije se zanemarivati, odnosno, ne smije se nastavljati zanemarivati, mi ga zaista desetljećima zanemarujemo”, kaže Kekin.
Biti dostupni
Zanimalo nas je na koji bi način roditelji mogli pristupili svojoj djeci kako bi im olakšali prolazak kroz probleme s mentalnim zdravljem, a Kekin je rekla kako je najbitnije da roditelji budu što je moguće više emotivno dostupni, da djeca i mladi imaju dojam da ih roditelji čuju.
“Vrlo često tinejdžeri djeluju kao da uopće ne žele imati posla s nama odraslima, ali to je često samo period vremena, a onda se dogodi jedan prozor kada oni trebaju i žele razgovarati s roditeljima. Moj tinejdžer to najčešće voli u periodu od pola 12 navečer na dalje, ali mislim da je važno da onda u tom trenutku kada oni pokažu potrebu, roditelji budu dostupni. Ključno je da djeca znaju da nam se uvijek mogu obratiti”, rekla je Ivana Kekin te je dodala kako djeca trebaju znati da ne postoji tako velik problem, da ne postoji tako velika kriza, da ne postoji tako velika pogreška koju su oni možda napravili, a da se ne može ispraviti.
“Mislim da je iznimno važno, da kao roditelji, svojoj djeci stalno šaljemo tu poruku. Ne moramo biti savršeni roditelji, sasvim sigurno nismo, sigurno da i griješimo, nemamo vremena, nekad preburno reagiramo i sl., ali naša djeca bi uvijek trebala znati da nam se zaista u svakom trenutku mogu obratiti, to mi se čini ključno”, zaključila je Kekin.
Ivana Kekin svjedoči o velikom problemu: ‘Moji kolege hvataju se za glavu’
Više psihologa
Upitali smo je koja je njezina preporuke za rješavanje problema s mentalnim zdravljem.
“Mora se masovno raspisati specijalizacija za dječju i adolescentsku psihijatriju. Trenutno imamo, samo za usporedbu, 18 specijalizanata dječje psihijatrije na razini države, dok istodobno imamo 66 dermatologa, a nemamo nikakav porast dermatoloških poremećaja u populaciji pa da se time može opravdati ta brojka. Bolnicama mora postati financijski prihvatljivo da imaju odjele dječje i adolescentne psihijatrije, jer to trenutno nije slučaj – bolnice to izbjegavaju, jer ih to gura u financijski minus, ali, to je stvar političke odluke”, podijelila je Ivana statističke podatke.
“Potrebno je također osigurati psihologe u školama, psihološku pomoć u školama, a osim toga, potrebno je educirati druge djelatnike, prije svega odgojno obrazovnih ustanova, da prepoznaju, da budu senzibilizirani, da znaju raditi na destigmatizaciji mentalnih poremećaja, da znaju razgovarati s djecom o nenasilju itd. Mislim da bi se to u naše škole trebalo provesti pod uvođenjem jednog obaveznog građanskog odgoja.
Detalj koji Ivana Kekin stalno nosi: Jedna od rijetkih saborskih zastupnica sa zaštitnim znakom
Tabu tema
Također mi se čini stvarno važno vratiti psihološku skrb u sve dijelove zemlje, jer su trenutno i ovih 55 dječjih psihijatara u najvećem postotku smješteni u Zagrebu. Ne razmišljamo što je s djecom iz Požege, Visa… u ovom trenutku ne možemo svuda osigurati pomoć, stacionarne psihologe i psihijatre, jer je za to potrebno neko vrijeme, ali moramo osigurati timove koji su mobilni, koji se mogu kretati po zemlji i osiguravati pomoć za djecu kojoj je to potrebno. Ja zaista ne znam što bi npr. čovjek s Brača koji ima dijete s teškoćama mentalnog zdravlja trebao napraviti u ovoj situaciji”, rekla je Kekin.
Čini nam se kako je u Hrvatskoj veliki tabu potražiti pomoć psihologa ili psihijatra.
“Mislim da još uvijek je, dijelom smo na tom području puno napravili, tu nam društvene mreže idu na ruku, vidim što moja djeca gledaju i vidim da je to normalizirano, npr. na TikToku se razgovara o mentalnom zdravlju, postoji i taj aspekt, ali mislim da još uvijek postoje veliki dijelovi društva koji to ne razumiju i koji onda po tom ključu nerazumijevanja i straha od nepoznatog stigmatiziraju poteškoće mentalnog zdravlja”, izjavila je Ivana.
KAKVO ‘ŠAMARANJE’: ‘Pogledajte kako je Ivana Kekin maestralno odgovarala HDZ-ovcima’
Oglašavanje klađenja
S Ivanom Kekin smo razgovarali i o problematici oglašavanja kasina, kladionica, automat klubova te igara na sreću.
“Jasno je kao jednadžba, što ste više izloženi reklamama ili prodajnim mjestima, izloženi kockanju, to ćete imati veći problem u populaciji. Iz javnozdravstvenog aspekta, apsolutna zabrana je najbolja. Ja mislim da se oglašavati ne bi smjelo, kao što niti cigarete ne oglašavamo. Ne oglašavamo ih manje, nego ih ne oglašavamo i mislim da je ista stvar s kladionicama i igrama na sreću”, rekla je Ivana te dodala kako misli da je za novije generacije izrazito važno da ne budu izloženi preko interneta.
“Kad sam počela razmišljati o toj temi, onda sam se senzibilizirala te sam shvatila da svaki put kada kliknem na neki portal, bilo koji, iskoči mi neki casino, nekakva Germanija, neki SuperSport, nešto iskoči i mislim da je izloženost tamo i najveća”, zaključila je Ivana.
Privatni život
Ivana Kekin je majka dvoje djece, u braku je s pjevačem Milom Kekinom, a s nama je podijelila na koji način vode kućanstvo.
“Moj suprug i ja imamo dogovor, zna se što tko u kućanstvu otprilike radi. Moram reći kako je moj suprug, otkad sam ja u saboru, gdje je moj posao jako nestrukturiran i traje zapravo čitave dane, a nekad i noći, zaista puno uskočio te je preuzeo na sebe jako, jako puno, tako da je sad nekako podjela da se ja brinem najviše za hranu, što volim, puno kuham, u tome se dobro strukturiram, a njemu sam manje-više prepustila sve što se tiče održavanja čistoće i higijene, to je njegov ‘department’, on je u našem kućanstvu ministarstvo okoliša i gospodarenja otpadom. Školu nekako dijelimo pola-pola, ja pokrivam matematiku i STEM, a on se bavi jezicima”, veselo je rekla Ivana Kekin.
“Ja bih rekla kako nisam opušteni roditelj, dosta sam strukturirana i zapravo mislim da spadam u onu malo strožu gardu, volim imati jasna pravila i volim da se tih pravila držimo, iako se o tim pravilima može pregovarati, pa to moja djeca često i koriste, ali u principu volim da kad se dogovorimo, da se tih pravila svi skupa držimo. Rekla bih da sam strukturirani prema strožem roditelju”, kaže nam Ivana.
U priloženom videu pogledajte cijeli video intervju s Ivanom Kekin.
