Jedan od bivših predsjednika uprave Vjesnika d.d. rekao je da je dokument “Studija prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik u Zagrebu” izrađen je još u mandatu prethodnih uprava tog poduzeća prije 2012. i o njemu je trebao odlučiti isključivo novi vlasnik kompleksa.
U toj studiji, nepoznatoj široj, ali i stručnoj javnosti, bile su predstavljene četiri skice budućeg uređenja poslovnoga kompleksa. Predložena se izgradnja na prvi pogled činila potpuno besmislenom s obzirom na čitav niz praznih poslovnih prostora i građevina u Zagrebu, kaže bivši predsjednik Društva arhitekata Zagreba (DAZ) Teo Budanko.
U DAZ-u su naknadno potvrdili da ni struka nije bila upoznata s tom studijom. Na Vjesnikovoj parceli od 32.435 četvornih metara predviđala se gradnja poslovno-stambenog prostora na čak 260.000 četvornih metara, gotovo šest puta više od dosadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na oko 17.000 četvornih metara izgrađene površine, navodi se u dokumentu.
Predviđalo se rušenje dvorišnih zgrada i press centra
U vrijeme izrade studije, a na temelju dogovora suvlasnika, pravo na 60,96 posto vlasništva Vjesnikova kompleksa imali su država i tada još postojeća tiskara Vjesnik d.d., Allegheny Financial imao je 11,95 posto, Styria preko Večernjeg lista 10,89 posto vlasništva, a Tisak u sklopu Agrokora Ivice Todorića 10,96 posto vlasništva, dok je ostatak pripadao manjim suvlasnicima.
Suvlasnicima tog kompleksa tada je, naime, bila predstavljena i studija, povjerena poduzeću Stimar, a izrađena u birou Urbane tehnike. Od tada postojećeg kompleksa bio je predviđen ostanak samo nebodera Vjesnika, a predviđalo se rušenje dvorišnih zgrada i press centra, odnosno zgrade bivših redakcija Večernjeg lista, Vjesnika i Sportskih novosti na Slavonskoj aveniji, otkriva Hina.
U međuvremenu, omjeri vlasništva nad kompleksom Vjesnika nisu se značajnije promijenili, ali su udjele Styrije i Agrokora, odnosno Tiska, preuzele tvrtke VLM Cvjetno i FNG Nekretnine, a država je, preuzevši udjele propale tiskare Vjesnik, zacementirala svoje većinsko vlasništvo nad kompleksom Vjesnika. Zajednička prijava predlagatelja za formiranjem jedinstvene katastarske čestice i podjeli vlasništva nekretnina bivšeg Vjesnika bila je usvojena, piše u sudskom rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu 2015.
Grad zaustavio gradnju nebodera Tower 123 iste tvrtke
No, od predložene gradnje nije bilo ništa iako je sud usvojio zajednički prijedlog tada još postojeće tiskare Vjesnik d.d., predstavnika Večernjeg lista, Tiska i Allegheny Financiala, za podjelom i uknjiženjem vlasništva nad nekretninama i zemljištem nekadašnjeg NIŠPRO Vjesnika, a “Projekt Vjesnik” najavljen i u Planu upravljanja državnom imovinom 2015. godine.
Prostorom bi dominirali, ovisno o varijanti, neboderi od 25 pa do 34 kata. Predstavljeni neboder od 34 kata bila je najviša ikad planirana zgrada u Zagrebu i bio je predviđen u glavnoj – varijanti A navedene studije, potvrdili su stručnjaci.
U vrijeme izrade te studije odlučivalo i o gradnji nebodera Tower 123, na zagrebačkoj Trešnjevci prema planu Allegheny Financiala koji je trebao imati 32 kata, ali od toga nije bilo ništa jer je Grad Zagreb stopirao projekt.
