Na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju crne liste poslodavaca, gdje zaposlenici otvoreno dijele svoja negativna iskustva i upozoravaju druge na tvrtke koje bi trebalo izbjegavati. Iako je autentičnost tih navoda ponekad teško potvrditi, jasno je da postoji značajan broj poslodavaca koji iskorištavaju rijetke inspekcijske nadzore i svojim zaposlenicima isplaćuju niže plaće od zakonom propisanih.
Uz loše uvjete rada, radnici se često žale na kašnjenja plaća, prekovremeni rad bez naknade te nepoštivanje radničkih prava, što otkriva ozbiljne nepravilnosti u radnim odnosima i naglašava potrebu za učinkovitijim sustavom kontrole i zaštite zaposlenika.
Sve više zaposlenika koristi društvene mreže kao platformu za podizanje svijesti o nepoštenim praksama i traženje pravde. Jedan takav slučaj nedavno je osvanuo na Redditu, gdje je radnica podijelila svoje iskustvo s poslodavcem koji joj je isplatio znatno nižu plaću od dogovorene.
“Ugovorena plaća bila je 1500 eura neto. Počela sam raditi 9. rujna pa su mi rekli da ću dobiti 1100 eura jer neću raditi cijeli mjesec. Poslodavac me kasnije ispitivao koliko mi je prijašnji poslodavac davao za obrok i prijevoz. Kako plaća još nije sjela, nisam imala točan podatak za rujan, na što mi je poslodavac rekao da će mi isplatiti manju plaću jer mu trebaju točne brojke. Na kraju sam dobila samo 820 eura. Drugi posao tražim, a ne znam što mogu napraviti u ovom slučaju”, napisala je korisnica.
Pravne nedoumice i savjeti korisnika
Objava je izazvala brojne reakcije i savjete korisnika. Jedan od komentara istaknuo je važnost provjere ugovora: “Ako je u ugovoru o radu navedena bruto plaća i ako si odradila 16 od 21 radnog dana u rujnu, bruto plaća bi trebala biti 1142 eura, što bi značilo neto iznos od 839 eura. Provjeri što ti točno piše u ugovoru”.
Drugi korisnici savjetovali su da od poslodavca zatraži pisano objašnjenje: “Nepodnošenje ugovorenih uvjeta ne može proći. Nešto su pogriješili, možda nenamjerno”. Također, mnogi su istaknuli da poslodavac nema pravnu osnovu za isplatu plaće manju od ugovorene, jer se u ugovorima navodi bruto iznos, a ne neto.
Neki komentari su s dozom ironije istaknuli problem: “Što vi ne ostavljate bakšu svom poslodavcu nakon plaće? Gdje vam je kultura, ljudi?”. Drugi su naglasili važnost pregovaranja o bruto iznosu: “Sljedeći put dogovori bolji bruto iznos jer dodaci za prijevoz i hranu su opcionalni i ne znači da ćeš ih uvijek dobiti”.
“Ako u mjesecu imaš bruto ispod 1300 €, onda imaš pravo na umanjenje doprinosa za mirovinsko, pa dobiješ veći neto. Zbraja se plaća bivšeg poslodavca i novog za taj prijelazni mjesec da bi mogla dobiti olakšicu te su te zato tražili cifru iz prošle firme za zadnji mjesec, da ti iskoriste umanjenje i dobiješ neto. Ali pošto nisi dostavila, nisu ti obračunali umanjenje.
Sustavna rješenja i pravna zaštita radnika
Ovakvi slučajevi ukazuju na širi problem radničkih prava u Hrvatskoj. Iako postoje mehanizmi zaštite, poput inspekcija rada i mogućnosti sudskih tužbi, mnogi radnici se i dalje susreću s nepoštenim praksama.
Sve više zaposlenika okreće se društvenim mrežama kao platformi za javno prozivanje nepoštenih poslodavaca i traženje pravde.
Stručnjaci savjetuju radnicima da prilikom sklapanja ugovora pažljivo provjere uvjete, konzultiraju pravne stručnjake i ne pristaju na neformalne dogovore koji nisu jasno definirani ugovorom. Također, poticanje veće transparentnosti i učinkovitija provedba zakona mogli bi smanjiti broj ovakvih slučajeva i osigurati bolje uvjete za sve zaposlenike.
