Što će donijeti novi Zakon o obnovi nakon potresa? Kako će niz mjera olakšati proceduru građanima, a kako ubrzati obnovu potresom pogođenih područja? Hoće li 700 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti biti iskorišteno u skladu s rokovima?
Na ova su pitanja, u emisiji Poligraf, dali odgovore Darko Horvat, ministar graditeljstva, Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba i Josip Atalić, koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo.
Horvat je kazao kako se od Damira Vanđelića, ravnatelja za obnovu, očekuje sustavni pristup organiziranoj obnovi za građana u Zagrebu koji ne žele ili ne mogu sami obnavljati.
Špekulacije
Na pitanje je li se vrijeme za obnovu potrošilo i zbog nerazriješenih odnosa između Fonda i Ministarstva graditeljstva, Horvat je rekao kako on nije taj koji je izazivao medijsku špekulaciju i svađe.
Korlaet govori kako je koalicija Možemo! digla ruku za Zakon o obnovi zato što su smatrali da se treba krenuti s obnovom, a upravo Zakon je nužni preduvjet.
Izvor koruptivnih radnji?
Ministar je rekao kako sve ovo može biti izvor koruptivnih radnji, no upravo stoga postoji nadzor Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ali i pravilnik kojim ćemo propisati točnu proceduru javne nabave.
“Svi instrumenti države morat će biti prisutni kako bi se spriječila malverzacija”, naglasio je ministar i dodao kako im je DORH od velike pomoći glede provedbe i kontrole zakona na terenu.
Na pitanje gdje je uloga grada glede osiguranje građana, Korlaet je rekao kako je grad osigurao koridore za djecu na putu u škole i vrtiće na traženje građana.
Hrvatska mora naučiti živjeti s rizikom od potresa
Počelo se i s popisom zgrada. Nakon ove krize pokazalo se koliko su vrijedne baze podataka, kazao je Atalić.
“Kada dobijemo podatke o konstrukcijskim svojstvima zgrade, ali i o brojnim drugim, to će biti od velike važnosti zato što pomažu u procesima. Građani žive u tim zgradama i kućama te ih pozivamo da nam dostave podatke o svojim građevinama i ne trebaju se bojati zato što postoje stručnjaci koji će to doći pregledati i složiti podatke. To će nam pomoći da sastavimo bazu podataka koja će biti prvenstveno korištena za procjenu rizika”, objašnjava.
“Hrvatska mora naučiti živjeti s velikim rizikom od potresa. Smatram da je to važno kako bi građani osvijestili kod rekonstrukcije svojih zgrada”, naglasio je Atalić.
