Agencija Ipsos provela je istraživanje u kojem su otkrili kako čak 90 posto hrvatskih građana brine rast cijena, a njih 85 posto vršnjačko nasilje smatra velikim društvenim problemom.
Građane brinu i ratni sukobi što je potvrdilo njih 73 posto, a gotovo pola njih smatra da su imigranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života. Troškovi života i dalje za građane predstavlja najveće opterećenje, pa njih više od 90 posto brine rast cijena, dok njih nešto više od 78 posto zabrinjava pad kupovne moći.
Zbog porasta cijena, trećina građana troši manje nego prije godinu dana, a neovisno o osobnoj situaciji pad životnog standarda muči čak tri četvrtine građana, pokazalo je istraživanje.
Problem vršnjačkog nasilja
Ono je također pokazalo da je sve veći broj građana zabrinuto oko pitanja sigurnosti i obrane. Tako gotovo 73 posto građana brinu ratni sukobi u koje bi Hrvatska mogla biti izravno uključena. To je razlog i zašto je u samo godinu dana značajno narasla podrška obaveznom vojnom roku koji danas podržava 71 posto građana. No, ako bi došlo do NATO intervencije polovica građana je protiv toga da se Hrvatska uključi u ratne sukobe.
Velik broj građana, njih čak 73,5 posto brine i porast problema mentalnog zdravlja i štetnog utjecaja na društvo. Pritom 85,5 posto ispitanika ističe vršnjačko nasilje kao jedan od najvećih društvenih izazova koje je potrebno prevenirati dok pad osobne sigurnosti uslijed rasta nasilja brine 64,5 posto građana.
Osim toga, građane sve više brine pojačani nadzor koje nad njima provode državne institucije, njih nešto više od 61 posto. 80 posto ispitanika navelo je da ne bi podržalo smanjenje osobnih sloboda kako bi država lakše osigurala sigurnost kao što je primjerice uvođenje kontrole aplikacija za komunikaciju, strožu kontrolu financijskih transakcija i sl.
Imigrante vide kao prijetnju
Mijenja se i odnos prema stranim radnicima, pa tako raste broj onih koji ih ne žele u Hrvatskoj. Tek svaki peti građanin podržava njihov dolazak, a gotovo 48 posto smatra da imigranti predstavljaju prijetnju hrvatskoj kulturi i načinu života.
Samo 14 posto građana ozjavilo je kako vjeruje državnim institucijama, a njihovim radom zadovoljno je tek 14,7 posto građana. Još manje vjeruju medijima, svega njih 13 posto. Tek svaki osmi ispitanik vjeruje da državne institucije rade za dobrobit društva, dok svaki sedmi to misli za medije.
Čak i nevladine organizacije, koje su primarno usmjerene na javno djelovanje, ne uživaju preveliko povjerenje kod građana, pa ih samo 17,7 posto vjeruje da rade u korist društva.
Budućnost upitna
Građani i dalje očekuju da se državni novac usmjeri u ono što izravno utječe na njihov svakodnevni život. Pritom kao najvažnije sektore izdvajaju zdravstvo (90 posto), obrazovanje (70,7 posto) i mirovinski sustav (55,4 posto).
Prioritet u radu Vlade ispitanici vide u demografiji, pri čemu kao najvažnije mjere ističu niže oporezivanje rada i subvencioniranje stambenog pitanja mladim obiteljima.
Građani su podijeljeni kada je riječ o njihovim očekivanjima za budućnost. Trećina njih misli da će živjeti bolje u narednim godinama, ali ih jednaki postotak misli da će im se kvaliteta života pogoršati.
Bolja situacija
Unatoč negativnoj ocjeni gospodarske situacije, koju samo 12,8 posto građana ocjenjuje ocjenom odličan i vrlo dobar, te strahu od rasta cijena i pada kupovne moći, 43,1 posto ispitanika smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina, 40 posto njih kvalitetu života ocjenjuje boljom nego ranije, dok je njih 34,7 posto vidi lošijom.
Građani su najpozitivniji oko svojih osobnih odnosa, a najnegativniji oko političke situacije koju tek svaki deseti ocjenjuje s odličnom i vrlo dobrom ocjenom, a svaki peti takvu ocjenu daj kvaliteti sustava zdravstvene skrbi.
Istraživanje Ipsosa za Val grupu, koja okuplja nekoliko specijaliziranih PR agencija, provedeno je u od 25. do 30. listopada 2025. online metodom na uzorku od 600 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina.
