Hrvatska narodna banka ažurirala je makroekonomske projekcije za razdoblje do 2026. godine. Prema novim podacima, hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti relativno snažnim tempom, no inflacija bi u idućem razdoblju mogla biti viša nego 2024. godine, dok će rast zaposlenosti i plaća postupno slabiti.
Prema procjeni HNB-a, realni BDP Hrvatske trebao bi u 2025. godini porasti za oko 3 posto, što znači usporavanje u odnosu na 2024., kada je zabilježen rast od 3,9 posto. Gospodarski rast trebao bi ostati stabilan i u 2026. godini, ali bez većih ubrzanja. Usporenje je povezano s manjim rastom osobne potrošnje i investicija, nakon višegodišnjih dvoznamenkastih stopa, no potporu će i dalje pružati fondovi EU-a te postupno jačanje vanjske potražnje.
Ipak, HNB upozorava da bi neto inozemna potražnja i dalje mogla imati negativan doprinos rastu zbog snažnog uvoza usluga. Naime, rast cijena u turizmu i povećanje realnih dohodaka stanovništva pridonijeli su većoj sklonosti građana putovanjima u inozemstvo, što povećava uvoz turističkih usluga. Uz to, smanjena cjenovna konkurentnost mogla bi usporiti rast izvoza hrvatskog turizma u sljedećim godinama.
@zagrebinfo Napišite u komentarima čime se bavite bez da otkrijete čime se bavite 😄 #zagrebinfo #zagreb #anketa #streetinterview #job #fun #funny #viral #tiktok #viraltikok ♬ original sound – zagreb.info
Znatno sporiji rast plaća
Na tržištu rada očekuje se nastavak povoljnih trendova, ali uz postupno usporavanje. Zaposlenost bi u 2025. mogla porasti za 2,7 posto, nakon 3,3 posto u 2024., a u 2026. rast bi mogao dodatno pasti na 1,8 posto. Stopa nezaposlenosti, koja je već među najnižima u EU, trebala bi se spustiti ispod 5 posto, no daljnje smanjenje bit će ograničeno. Povećanje zaposlenosti i dalje će u velikoj mjeri ovisiti o rastu radne participacije i priljevu stranih radnika. Plaće će i dalje rasti, ali znatno sporije nego u protekle dvije godine. Nakon što su nominalne bruto plaće u 2023. i 2024. rasle po stopi od oko 15 posto, u 2025. očekuje se rast manji od 10 posto, dok bi realni rast plaća mogao usporiti na 6 posto. U 2026. predviđa se dodatno usporavanje, što bi u kombinaciji s jačanjem produktivnosti rada moglo dovesti do smanjenja rasta jediničnih troškova rada.
Inflacija bi, nakon usporavanja u 2024., ponovno mogla blago ojačati. Prema projekcijama HNB-a, prosječna stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u 2025. mogla bi dosegnuti 4,2 posto, u odnosu na 4 posto u 2024. godini. Nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC) mogao bi u 2025. iznositi 3,6 posto, što je više u odnosu na 3 posto ove godine. Pritom će najveći doprinos ubrzanju imati rast cijena energije i hrane, potaknut administrativnim povećanjima cijena plina, električne i toplinske energije krajem 2024. i početkom 2025. godine.
Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, trebala bi nastaviti padati, zahvaljujući smanjivanju rasta cijena industrijskih proizvoda i usluga. U 2026. predviđa se usporavanje inflacije na razine ispod 3 posto, što bi trebalo odražavati stabilizaciju cijena i umjerenije inflacijske pritiske. HNB u svojim projekcijama navodi i niz rizika koji bi mogli usporiti rast, uključujući trgovinske napetosti, geopolitičke nestabilnosti te učinke američkih carina na globalno gospodarstvo. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini Europske unije u cilju jačanja sigurnosti moglo bi imati pozitivan učinak na gospodarski rast.
Građanku šokirao prizor na parkingu ispred trgovine: ‘Provjerite je li vam ovo ostavljeno na autu’
