Vatrogasna postrojba Zagreb je sinoć upozorila Zagrepčane da nikada ne pretpostave kako je led dovoljno debeo da izdrži njihovu težinu kad izlaze na zaleđene vodene površine poput jezera, rijeka, potoka, bara ili ribnjaka.
Na Facebook profilu su uz poruku “ne riskirajte” istaknuli kako takav potez može biti vrlo opasan jer pad u ledenu vodu izaziva šok koji dovodi do nekontroliranog disanja, gubitka snage i ozbiljnih poteškoća, čak i kod snažnih i iskusnih plivača.
Naime, rizik od hipotermije je vrlo visok i može imati smrtne posljedice. “Iako može izgledati čvrsto, led je često neujednačene debljine, a posebno je tanji dalje od obale. Kada led popusti, to se događa gotovo trenutno, bez ikakvog upozorenja”, upozorili su vatrogasci u objavi.
“Pokušajte se uhvatiti za nešto što pluta”
Vatrogasci građanima savjetuju da ne hodaju, ne kližu i ne igraju se na ledu te da i kućne ljubimce drže podalje od zaleđenih površina i uvijek ih vode na povodcu kako bi se smanjio rizik od nesreće.
“Ako šetate u blizini vode, činite to pri dnevnom svjetlu, kada je vidljivost dobra, a ako se krećete u sumrak ili noću, koristite dobro osvijetljene rute. Držite se podalje od ruba vode, jer tlo i led mogu biti klizavi i nestabilni”, naglasili su.
U slučaju da se netko ipak nađe u vodi, vatrogasci savjetuju da osoba ostane mirna i okrene se na leđa kako bi plutala i došla do daha. “Pokušajte se uhvatiti za nešto što pluta kako biste ostali na površini, vičite u pomoć i zadržite smirenost. Tek nakon što ponovno uspostavite kontrolu disanja, plivajte prema sigurnosti ako ste u mogućnosti”, savjetovali su.
Klimatske promjene dovele do “cvjetanja” jezerske vode zimi
Roditeljima su savjetovali da razgovaraju s djecom i educiraju ih o iznimno velikim opasnostima igranja na ledu s obzirom na to da djeca često ne mogu procijeniti rizik, a led se može slomiti u trenutku. No, u Češkoj su znanstvenici i promatrači zabilježili također i neobičan prirodni fenomen na jezeru Lipno krajem 2025. godine.
Naime, velika količina nakupljenih cijanobakterija (modrozelenih algi) u vodi uzrokovala je zelenu boju leda, što potvrđuje da je akumulacija Lipno dugoročno opterećena viškom hranjivih tvari u vodi, dok na nju istovremeno utječe i zagrijavanje klime, pa se promjene u njezinom ekosustavu nastavljaju i nakon ljeta i jeseni, prenosi Dnevno. Pojavu su detaljno dokumentirali hidrobiolozi iz Biološkog centra Akademije znanosti Češke Republike, koji su također proveli uzorkovanje i analizu uzoraka.
Temeljni uzrok razvoja uobičajenih cijanobakterija Woronichinia naegeliana i zimi je višak hranjivih tvari u vodi, prvenstveno fosfora, koji je velikim dijelom posljedica ljudske aktivnosti. Cijanobakterije ovdje često prevladavaju sve do studenog, a u manjim količinama se mogu pojaviti i u prosincu i siječnju, pokazuju dugoročni podaci.
Zeleni led je bio najvidljiviji tijekom prolaznog zatopljenja oko Badnjaka
Krajem prošle godine biomasa cijanobakterija zadržala se uz površinu neuobičajeno dugo, od jeseni pa sve do zimskog zamrzavanja akumulacije, vjerojatno zahvaljujući kombinaciji mirnog vremena, slabog vjetra i dugog trajanja sunčeve svjetlosti.
Zeleni led bio je najizraženiji tijekom prolaznog zatopljenja oko Badnjaka, a nakon ponovnog zamrzavanja, posebno istaknuta značajka bila su takozvana “oči cijanobakterija“, mjesta s bistrim ledom iznad tamnih nakupina cijanobakterija, koja su nastala zbog različitog upijanja sunčevog zračenja. Fenomen je potrajao do kraja godine i vjerojatno je prestao tek nakon obilnih snježnih oborina, koje su ograničile pristup svjetlosti ispod leda.
Pojava cijanobakterija pod ledom rijetka je u svijetu i do sada je dokumentirana u samo malom broju slučajeva, a ova na jezeru Lipno spada među najbolje opisane zapise i istovremeno pokazuje da čak i uobičajene vrste cijanobakterija pod određenim uvjetima mogu pokazivati netipično ponašanje, navodi češki portal iDNES.
