Državni inspektorat Republike Hrvatske upozorio je potrošače na opoziv proizvoda – cijeli klinčići “AliBaba”, lot L.02/07/2026, s rokom trajanja do 2. srpnja 2026. godine. Ovaj proizvod, podrijetlom iz Indonezije, sadrži povišene razine pesticida klorpirifosa, zbog čega nije u skladu s europskim propisima o sigurnosti hrane.
Inače, klorpirifos je insekticid koji je u Europskoj uniji odavno zabranjen zbog štetnih posljedica po zdravlje ljudi. Ipak, u trećim zemljama, poput Indonezije, ova kemikalija se još uvijek koristi u poljoprivredi, što povremeno dovodi do pojave kontaminiranih proizvoda na tržištu EU.
Slučaj klinčića nije izoliran – slična situacija dogodila se i s pekarskim proizvodima austrijskog proizvođača, u kojima je klorpirifos pronađen u brašnu. Unatoč povlačenju proizvoda, ostaje pitanje što je s potrošačima koji su ih već konzumirali.
Brojne nuspojave
Europska agencija za sigurnost hrane klasificirala je klorpirifos kao iznimno štetnu tvar koja može uzrokovati neurološke poremećaje, razvojne probleme kod djece te hormonalne disbalanse. U Hrvatskoj su sredstva na bazi klorpirifosa nekada bila često korištena u poljoprivredi, osobito pri uzgoju luka i češnjaka, no danas su potpuno zabranjena.
Iako je uvoz hrane tretirane klorpirifosom zabranjen u EU, realnost pokazuje da kontaminirani proizvodi i dalje dospijevaju na police trgovina. Osim u klinčićima, tragovi klorpirifosa pronađeni su u voću i povrću iz trećih zemalja, poput krušaka, limuna, suhih smokava, rajčica, paprika i grejpa. Kada se takva hrana otkrije, pokreće se sustav brzog uzbunjivanja, a potrošači se pozivaju da proizvode vrate trgovcima u zamjenu za novac ili druge artikle.
Međutim, problem nastaje zbog vremenskog razmaka između uzorkovanja i objave rezultata analiza. U tom periodu kontaminirana hrana već je konzumirana, a potrošači ostaju bez odgovora o mogućim zdravstvenim posljedicama. Oni koji pretrpe zdravstvene probleme mogu tražiti pravnu zaštitu i obeštećenje putem suda, no takvi procesi su dugotrajni i složeni, što obeshrabruje većinu oštećenih.
Ovo pitanje otvara širu raspravu o sigurnosti hrane i potrebi za strožom kontrolom uvoza iz trećih zemalja. Potrošači bi trebali biti bolje informirani o podrijetlu i sigurnosti proizvoda koje konzumiraju, dok bi nadležne institucije trebale raditi na ubrzanju analiza i učinkovitijem sprječavanju ulaska rizičnih proizvoda na tržište. Prevencija je ključna kako bi se izbjegle situacije u kojima zdravlje građana dolazi u pitanje tek nakon što su opasni proizvodi već konzumirani.
Udar na džepove Hrvata: Od 2. travnja svi će ovo morati platiti, više neće biti besplatno
