Jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, čine problemi i poremećaji mentalnog zdravlja. Oni često počinju još u mlađoj odrasloj dobi te narušavaju kvalitetu života oboljelih i članova njihovih obitelji.
Mentalni poremećaji okarakterizirani su psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma i smetnji. Kriteriji za dijagnozu su ispunjeni kada su skupovi simptoma relativno teški, dugotrajni i popraćeni smanjenjem funkcionalne sposobnosti ili invaliditetom.
Mentalni poremećaji čine oko 6% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj, a najveći broj hospitalizacija je u dobi od 20 do 59 godina. Prema ovim podacima, mentalni poremećaji su zapravo jedni od vodećih uzroka bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Česte hospitalizacije
Mentalni poremećaji dovode do stigmatizacije te kod oboljelih izazivaju veliku subjektivnu patnju. Tako su u 2022. godini u Hrvatskoj registrirane ukupno 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina, s udjelom od 5,1%, nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Prema broju hospitalizacija za dob 20-59 godina nalazili su se na 4. mjestu s udjelom 8,8%.
Što se tiče najučestalijih dijagnoza, statistički podaci pokazuju sljedeće. Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao zasebne dijagnostičke kategorije, predstavljaju skoro 60% svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Nadalje, prema broju korištenih dana bolničkog liječenja znatno je prednjačila shizofrenija, s udjelom od čak 27,6%.
Što se tiče razlike među spolovima, muškarci su u 2022. godini najčešće bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, a žene zbog depresivnih poremećaja.
Ipak, bilježi se pad hospitalizacija
Što se tiče mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, oni su najčešći uzrok hospitalizacije unutar same skupine mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. Od 1995. se bilježi uzlazni trend broja i stopa hospitalizacija koji je trajao do 2008. godine, a nadalje se bilježi pad. Tako je 1995. godine, prosječno trajanje liječenja bilo je 35 dana, a 2022. pak 21 dan.
Slično je situacija i sa depresivnim poremećajima. Od 1995. do 2009. godine prisutan je uzlazni trend, sa znatnim porastom broja i stope hospitalizacija, ukupno i prema spolu. Idućih pet godina, od 2010. do 2015. godine, stopa oscilira, a narednih se godina bilježi pad. Prosječno trajanje hospitalizacije 1995. bilo je 32 dana, dok se 2022. godine taj broj smanjio na 22,5 dana.
Čudni prizori u kvartu zabrinuli Zagrepčane: ‘Kao da umiru od nekog neurotoksina’
