U petak je javnosti predstavljen Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske koji bi trebao vrijediti do 2030. godine. Riječ je o prvom krovnom aktu te vrste, a on tek sad ulazi u javnu raspravu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je priuštivo stanovanje jedna od najvažnijih tema u Hrvatskoj, a tu problematiku ovaj zakon bi trebao popraviti.
Glavna novost koja je izazvala iznenađenje i mnoge upite u novom stambenom planu je model priuštivog najma u kojem bi država surađivala s privatnim vlasnicima stanova. Vlasnici praznih stanova koji nisu korišteni najmanje dvije godine mogli bi ih iznajmiti državi, koja bi potom stanove dalje iznajmljivala obiteljima kojima je potrebna stambena podrška.
Vlasnici bi stanove mogli iznajmiti državi
Primjerice, vlasnik stana od 65 kvadrata, ako ga iznajmi državi na šest godina, mogao bi dobiti 42.000 eura. Obitelj koja bi uzela stan u najam plaćala bi najamninu u ovisnosti o svom prihodu – dvije odrasle osobe s ukupnim primanjima od 2118 eura plaćale bi oko 30% prihoda, što bi bilo oko 500 eura.
Ministar Bačić naglasio je da je stanovanje osnovna ljudska potreba, te da dom predstavlja stabilnost, sigurnost i sve češće radno mjesto. “Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj”, komentirao je Bačić.
Ustvrdio je kako proteklih godina bilježimo snažan rast cijena nekretnina i najma te potražnju koja je značajno iznad ponude, do čega je, kako je rekao, prije svega dovelo ulaganje u nekretnine, koje je građanima predstavljalo praktičan oblik štednje. Dodao je kako je porasla i potražnja od strane stranih državljana, koji kupuju najveći dio nekretnina kupljenih gotovinom.
Službeno je: Ovo je kandidat HDZ-a za zagrebačkog gradonačelnika
Potrebne su izmjene više zakona
Ministar Bačić je naveo da je 2001. godine 76% svih stambenih nekretnina u Hrvatskoj bilo u funkciji stanovanja, dok je prema popisu iz 2021. taj broj smanjen za 16%. Danas čak 40% stambenog fonda, odnosno 958.000 stanova, nije u funkciji stanovanja, dok istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova.
Bačić je istaknuo tri glavna cilja stambene politike: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i vraćanje prostora u funkciju stanovanja. Za ostvarivanje tih ciljeva bit će potrebne izmjene više zakona, uključujući novi Zakon o prostornom uređenju, Zakon o energetskoj učinkovitosti i Zakon o POS-u.
Jedna od ključnih mjera za postizanje priuštivog stanovanja je aktivacija praznih nekretnina, uz planiranu gradnju novih stanova. Kao alat za aktivaciju praznih nekretnina, Bačić je istaknuo porez na nekretnine, no naglasio je da porezna politika sama po sebi ne može riješiti sve probleme u sektoru.
Najavljene brojne mjere
Bačić je također rekao da će u idućih godinu do dvije dana u potpunosti aktivirati nekretnine u vlasništvu RH koje sada nisu u funkciji stanovanja. Poručio je i kako je nužno zaustaviti prenamjenu stambenih jedinica koje služe za stanovanje u turističke apartmane za kratkoročni najam, koje “strahovito smanjuju ponudu na tržištu”.
Najavio je povećanje potpora za energetsku obnovu te pojednostavljenje cijelog procesa. Također, planira se jačanje pravne sigurnosti u najamnim odnosima, zbog čega će biti izmijenjen Zakon o najmu stanova. Gradit će se novi stanovi u državnom vlasništvu, a u tu svrhu bit će donesen novi Zakon o POS-u.
Bačić je istaknuo važnost boljeg upravljanja zemljištem u Hrvatskoj. Novi Zakon o prostornom uređenju prvi put će uvesti posebnu namjenu u prostornim planovima – prostor za priuštivo stanovanje.
Evo kako će izgledati promet u Zagrebu: Grad objavio detalje velikih planova
Brži i fleksibilniji pristup
“Taj će prostor imati brži i fleksibilniji pristup u njegovoj realizaciji izgradnje priuštivog stanovanja”, kratko je najavio. Kao jedan od najvažnijih akata u idućoj godini kad je u pitanju priuštivo stanovanje istaknuo je novi Zakon o poticanoj stanogradnji.
“Ono što očekujem da će izazvati raspravu su stambene jedinice u privatnom vlasništvu. Prvi put uvodimo u Hrvatskoj javno-privatno partnerstvo za stanove privatnih vlasnika kojima će upravljati RH putem svoje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama”, istaknuo je.
Za Dnevnik HRT-a novi sistem dodatno je pojasnio državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.
Stanove će moći iznajmiti na razdoblje od tri do deset godina
“Ako se netko od vlasnika odluči uključiti u program priuštivog najma, tada taj njegov stan mora biti najmanje dvije godine prazan, da izbjegnemo neke od mogućih malverzacija, i tada bi taj vlasnik tog stana – jednog, dva ili tri, koliko ima – dobio po izračunu medijalne najamnine za taj grad, a s obzirom na to da su grad Zagreb ili Split veliki gradovi, pa će se i po gradskim četvrtima raditi medijalni izračun, dobio bi naknadu u medijalnom najmu, mjesečnom, pomnoženo s brojem mjeseci, odnosno brojem godina, koliko taj stan on ulaže u program priuštivog najma. Minimalno je tri godine, maksimalno je deset godina”, pojasnio je Uhlir.
“Onaj tko je vlasnik takvog stana od 65 kvadrata u gradu Zagrebu, po ovim sada izračunima, imao bi pravo dobiti 42 tisuće eura za šest godina što je stan uložio u program priuštivog najma. Pitanje je samo sad još odluke hoće li to biti 50% odmah, ili 60% odmah, a 40% nakon dvije-tri godine”, dodao je.
Program priuštivog najma operativno će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama koja će, kroz izmjene Zakona o POS-u, postati središnje tijelo za provedbu Nacionalnog programa.
Ivana Kekin progovorila o problemu koji potresa društvo: ‘Domovi zdravlja su na koljenima’
Planira se izgradnja novih stanova
Najavljeno je povećanje kapaciteta studentskog smještaja kako bi se oslobodili stambeni kapaciteti u većim gradovima te poticanje neprofitnih stambenih zadruga, što će zahtijevati izmjene Zakona o zadrugama. Jedna od mjera uključuje povrat plaćenog poreza na promet nekretnina pri kupnji prve nekretnine i povrat 50% plaćenog PDV-a za prvu nekretninu.
Za provedbu Nacionalnog plana stambene politike bit će potrebno 1,2 milijarde eura, a ključno je osnivanje revolving fonda koji će financirati plan. Sredstva će dolaziti iz državnog proračuna, EU fondova, bankovnih zajmova i građana koji će koristiti mjere priuštivog stanovanja.
Do 2030. godine planira se izgradnja 8.000 stanova kroz programe POS-a, 2.000 stanova na potpomognutim područjima, aktivacija 1.200 državnih stanova te preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora. Kroz aktivnu zemljišnu politiku i poticanje neprofitnih zadruga izgradit će se 1.200 stanova, dok će se kroz Program priuštivog najma aktivirati 9.000 stanova u privatnom vlasništvu.
