Velika Gorica je ove godine obilježila 30 godina od dobivanja statusa grada. Povodom tog veliko rođendana, 16.prosinca održana je konferencija VG30 – Pogled u budućnost, strateški susret posvećen razvojnim prioritetima i budućnosti najprivlačnijeg grada za život u Hrvatskoj, u organizaciji Motus Medie.
U prostoru Poduzetničkog inkubatora (Razvojna agencija VE-GO-RA, Podložnica ul. 6) okupili su se stručnjaci, lideri i predstavnici ključnih institucija kako bi raspravili teme koje oblikuju gospodarstvo, obrazovanje i identitet Velike Gorice.
Program je donio tri panel rasprave: 1. Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće: o investicijama, zapošljavanju i dugoročno održivom rastu, 2. VG grad koji ostaje mlad: o obrazovanju, mladima i stvaranju grada koji im nudi prilike za razvoj, 3. Identitet grada: tko smo i kamo idemo?: o baštini, suvremenom razvoju i gradskom imidžu.
‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo’
Na posljednjem panelu gostovao je Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice, kao i prof. dr. sc. Božo Skoko, Millenium promocija i Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov, Client Service Director, Bruketa & Žinić & Grey, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, te Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice. Uvodno je rečeno da su ankete pokazale kako su blizina Zagreba, bogatstvo Turopolja, urbano-ruralni spoj, tradicija i turistički potencijal glavni aduti Velike Gorice.
“Kada ste blizu metropole, imate mnogo mogućnosti potencijala. Ali ste u sjeni i morate se duplo više truditi da vas ne dožive kao predgrađe. U svijetu vidimo primjere gdje su gradovi oko metropola radili godinama da zažive kao brandovi, da crpe sinergiju s velikim gradom ali razviju svoju priču. V. Gorica je tu jako puno napravila, privlače se turisti, manifestacije su tu, u zagrebačkom prstenu V. Gorica diktira tempo drugima”, rekao je Skoko.
Ivanov ističe da mnogo destinacija dolazi s idejom “nama treba identitet” misleći samo na logotip. “Znamo da to nije to. Za brending prvo gledamo strateške postavke, po čemu je grad poseban, što može istaknuti u svojoj komunikaciji a da je drugačiji od Zagreba, Sesveta, Samobora… Tražimo autohtonost, posebnu priču koja će se provlačiti kroz sve kanale. Prvi je korak napraviti ‘DNK’ nekog grada. U svakom mjestu postoji povijest, neki lokalitet. Velika Gorica je mladi grad, ali ima tradiciju OPG-ova, Turopolja, vinarija, postoji heritage iz kojeg se nešto može izvući. Kad radimo priču ulazimo u lokalitet, ljude, kako oni tu svakodnevno žive, najbitnije je da stanovnici prihvate tu priču”, kazala je.
Koje su najveće greške?
Skoko kaže koje su tri najveće greške. “Prvo je grebanje po površini – radimo kataloge, logotipe, slogane, a zapravo je brendiranje zadiranje u srž, od ponude, restorana, infrastrukture… Druga velika greška je da se od silnih mogućnosti koje imaju pogube, to se događa sa Zagrebom koji bi htio biti sve. Bivši gradonačelnik govorio je da je Zagreb grad mladih, politike, zeleni, akademski…Ne možete u brendiranju biti sve. S druge strane, brendiranje se ne može raditi izvana. Možete dovesti najbolji tim iz New Yorka, ali ako lokalno stanovništvo to ne prihvati identitet neće zaživjeti. Tu treba uključiti sve, od običnih stanovnika do gospodarstvenika”, kazao je Skoko.
Ačkar kaže kako identitet grada lako detektira. “Postali smo pokretači trendova, pogotovo u Županiji. Nebrojen broj gradonačelnika me pitao kako smo uspjeli riješiti besplatni prijevoz, besplatne vrtiće, prvi smo stavili solarne elektrane na sve javne objekte, pitaju me jesmo koristili fondove…Mislim da je slika danas drugačija nego prije deset godina kada smo bili ‘grad u kojem se išlo zbog zračne luke’. Do prije desetak godina preko 70 posto našeg radno aktivnog stanovništva je dnevno migriralo u Zagreb, danas smo na ispod 50 posto. Imamo barem šest alternativnih ulaza u grad iz Zagreba, radili smo i na tom dijelu infrastrukture. Obilaznica kao izlaz autoceste Zagreb-Sisak otvorila je perspektivu, tu se gradi poduzetnički centar, umirovljenički dom, nacionalni nogometni kamp i niz toga”, kazao je gradonačelnik. Dodao je da kao grad sa 70.000 sugovornika nisu promijenili identitet.
Direktorica velikogoričke TZ Maja Toth rekla je da se gradi aktivna priča bazirana na ljepoti, zelenilu, gradi se cikloturizam, a važan dio je i gastronomska ponuda. “Uskoro ćemo imati i sjedinjenu eno-gastrononmsku ponudu, u suradnji sa Županijom. Sinergija nam je bitna”, kazala je.
Ne smiju pogriješiti
“Gledajući samo Zagrebačku županiju, koja je prva po gospodarstvu u Hrvatskoj, ja kao stanovnik Velike Gorice mogu sama vidjeti da grad ubrzano raste. Imamo najveći potencijal za razvoj turizma. Uslužna djelatnost radi kroz cijeli tjedan, primjerice, Samobor je aktivan samo vikendom. Mi smo horizontalna djelatnost koja se može koristiti kako bi se aktivno složio identitet. Plemenita općina Turopoljska slavi obljetnicu, to su sastavni dijelovi. Vrtićima smo darovali potgutnice, prethodnice kravate, kako bi djeca vidjela taj dio svoje povijesti. Gorica je perjanica zagrebačkog prstena i po turizmu, ulazna smo točka svih turista zbog Zračne luke Zagreb. Naglasak je na ljudima. Treba nam edukacije i promocije, primjerice te činjenice da imamo potgutnicu koja je preteča kravate”, kazala je Alilović dodavši da je važna i sinergija sa državom.
Skoko je istaknuo kako je Gorica primjer stalnog ulaganja: “Ako želimo za četrdeset godina brati plodove svog rada, moramo sada raditi”, kazao je. Ivanov ističe da je važna i usmena predaja, kada netko doživi grad, neki dobar restoran ili slično, priča će se širiti. “Prvi gosti su najvažniji, zato postoje kampanje. Turističke zajednice ne žive na lovorikama, mijenjaju se stvari”.
Ačkar kaže da će Velika Gorica biti veliko gradilište. “Trenutno gradimo centar za 102 institucionalno smještene osobe te s kapacitetom za 500 vaninstitucionalnih usluga. Bit ćemo najmoderniji u tom segmentu. Gledamo nas kao grad gdje će mladi zasnivati obitelji, stvarati, ostvarivati svoje ideje. Djeca su dio identiteta grada od malena i želimo da ostanu. Vidimo budućnost grada kao grad sigurnosti. Vodimo računa o zelenim površinama, proširili smo obvezu zelenila oko zgrada na 35 posto, a planiramo i na 45 posto. Moramo voditi računa o kvaliteti života ovih 70 tisuća ljudi, ta kvaliteta ne smije biti narušena zbog širenja. Predškolske ustanove i škole gradimo, devet vrtića i jedna škola, imamo još otvorenih projekata, na nivou smo za jednosmjensku nastavu za još deset tisuća sugrađana. Pretjerano širenje nas može dovesti da infrastruktura to više ne prati, dakle moramo predviđati i to.”
