Jedena od najprepoznatljivijih vizura grada svakako je Cibonin toranj. Nekadašnji centar moći bivšeg Agrokora trenutno je u fazi prodaje. Poslovni toranj izgrađen je 1987., u vlasništvo Agrokora došao je krajem 1999. i sve do 2017., odnosno dolaskom nove uprave bio je poslovni prostor jedne od najmoćnijih kompanija u Hrvatskoj. Novi Agrokor, pod nazivom Fortenova grupa, odlučio je prodati svoj većinski udio od 5827 četvorna metra i 65 parkirnih mjesta u garaži. Točnije, 16 od ukupno 21 kata.
Uskoro istječe rok za zaprimanje ponuda, no sve i da neko novo poslovno carstvo odabere Cibonin toranj, susrest će se s ne tako malim problemom. Osim što neboder sam po sebi zahtijeva sanaciju, ruglo koje se nalazi u prolazu ispod njega nikako ne odgovara poslovnoj atmosferi. Ne odgovara ni građanima koji ondje prolaze. Zatvoreni lokali, uništeni izlozi, grafiti, smeće i izmet golubova, scena koja ni približno ne nalikuje onoj kada je prolaz bio u svom punom sjaju i gdje su građani rado svraćali. Stoga je portal Zagreb.info odlučio istražiti tko je odgovoran za ovu sramotu.
Prostorima u prolazu upravlja Grad
Grad je 2014. stekao vlasništvo nad ukupno 18 poslovnih prostora koji su smješteni u prizemlju objekta, dok se četiri poslovna prostora nalaze u podrumu i predviđeni su za potrebe skladišta. Od četiri podrumska prostora, dva se nalaze u Katalogu nekretnina grada Zagreba kao prazni poslovni prostori.
Spomenutih 14 poslovnih prostora koji se nalaze u prizemlju, kako navode iz Grada, imaju ugovore o zakupu/korištenju, dok su četiri poslovna prostora veličine od 35 do 44,80 kvadratnih metara – prazna, ali i bez mogućnosti korištenja jer ju Grad trenutno niti ne nudi.
“Budući da je Grad Zagreb tijekom ranijih godina kontinuirano raspisivao natječaje za
zakup poslovnih prostora, ovisno o tome kako se u različitim periodima pokazala
zainteresiranost za zakup tih prostora, ni sada nema zapreke da se preostali prazni prostori također daju u zakup, sukladno Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i Odluci o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, odnosno da se isti oglase u nekom od slijedećih natječaja, jer i sada za četiri preostala prazna prostora ured ima zaprimljeno pismo namjere, kao iskaz zainteresiranosti za zakup prostora. S obzirom na to, za sljedeći natječaj za davanje u zakup poslovnoga prostora predložit će se i navedeni prostori, a točan datum objave sljedećeg javnog natječaja još nije utvrđen”, objašnjavaju iz gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba.
Prolaz bez ljudi
Odlaskom većine zaposlenika iz Ciboninog tornja drastično se smanjila frekventnost u prolazu, što je za neke zakupce značilo potpuno zatvaranje lokala, vidljivo po natpisima na vratima; zatvoreno, zatvoreno zbog preuređenja ili ne radimo do daljnjega. Lokali smješteni na vanjskoj strani Ciboninog prolaza još uvijek posluju zbog prometne povezanosti i blizine tramvajskih stanica, dok je unutar samog prolaza tek nekolicina njih, dva dućana, kladionice, fast food i sex shop, daleko od nekadašnjeg sjaja kakvog pamte stariji građani.
Danju prođu usputni prolaznici, najčešće presjecajući put do tramvajske stanice, noću onamo zalaze najčešće mladi koji se potom okupljaju po skrovitijim mjestima kako bi se nesmetano družili. Ono što djelatnici dućana zateknu ujutro nakon noćnih druženja su hrpe smeća i neugodni mirisi.
A tko je odgovoran?
S obzirom da je Grad Zagreb većinski vlasnik, poslali smo im upit o tome tko je odgovoran za zapuštenost prolaza. Iz odgovora proizlazi da je Grad Zagreb po stjecanju prava vlasništva nad prostorima 2014. godine, zatražio stavljanje pod upravljanje te građevinske cjeline i po sklapanju međuvlasničkog ugovora naložio upravitelju nekretnine, Gradskom stambeno komunalnom gospodarstvu d.o.o., poduzimanje potrebnih radnji u cilju organiziranja redovnog održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade u graditeljskom i funkcionalnom stanju.
Iz GSKG-a se pak po tom pitanju do završetka članka nisu očitovali. Tužna je ovo sudbina simbola grada, izgrađenog 1987. u povodu održavanja Univerzijade.
