Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno sa svojim pročelnicima i ministrima, održali su u ponedjeljak sastanak gdje su razgovarali o zajedničkim projektima Grada i države.
Kako prenosi Jutarnji list riječ je o osam najvažnijih projekata koji su vrijedni oko 1,5 milijardi kuna, a od zajedničkog su interesa za Grad i državu. Neki od tih projekata, poput “Zagreba na Savi” i revitalizacije prostora nekadašnje tvornice Gredelj, već dugo skupljaju prašinu u ladicama ministarstava i gradskih ureda i teško da će se i sada brzo realizirati.
No, neki od tih projekata, poput otkupa gradskog udjela tvrtke APIS IT od strane države, gradnje nove dječje bolnice u Blatu te nabave 60 niskopodnih tramvaja, vrlo su izgledni i pri početku realizacije. Pojedini projekti, poput gradnje Jarunskog mosta i brze željeznice do Zračne luke, uz najbolju volju da se realiziraju nisu niti započeti zbog poznate hrvatske boljke – imovinsko-pravnih odnosa.
Na kraju sastanka obje su strane izrazile zadovoljstvo postignutim dogovorima, što se može tumačiti i na način da su se politički pregovori donosili prije samog sastanka i na marginama. Naime, Bandić je Plenkovićev najvažniji koalicijski partner i ruke njegovih zastupnika trebaju mu za izglasavanje državnog proračuna, dok su HDZ-ovi zastupnici u Gradskoj skupštini ključni za donošenje izmjena GUP-a i gradskog proračuna.
Jarunski most
Jarunski most, koji će povezati zapadni dio Novog Zagreba s jugozapadnim dijelom metropole trebao bi biti dovršen 2025. godine. No, Bandić uvjerava kako će se most graditi dvije godine od završetka rotora (2022.). Projekt je u fazi prikupljanja dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a lokacijska dozvola je dovršena. Iznos projekta zasad je nepoznat, a smatra se da će koštati između 20 i 30 milijuna eura. Grad će aplicirati za fondove EU i nadaju se da će dobiti 85 posto ukupnog iznosa kao i za rotor.
Država od Grada otkupljuje udjele u APIS-u
Realizacija otkupa 49 posto udjela u vlasništvu Grada Zagreba od strane Vlade je vrlo izgledna i krajnji je rok do kraja godine. Cijeli APIS IT košta 280 milijuna kuna, a udio koji bi država otkupila od Grada 138 milijuna kuna. Oko 200 milijuna kuna bi državu koštali udjeli i nekretnina. Projekt se ne financira iz fondova EU. Trenutno je država vlasnik 51 posto, a Grad 49 posto APIS IT-a. Nakon transakcije država bi postala 100-postotni vlasnik jer ionako sada oko 90 posto poslova APIS radi za državu.
Brza željeznica od centra do aerodroma
Prema projektu tračničke veze od Glavnog kolodvora do Zračne luke, gradnja bi trajala do dvije godine. Ako se bude gradila od Kvaternikova trga u dužini 11 km, projekt bi se mogao oduljiti zbog imovinsko-pravnih odnosa. Bira se optimalno rješenje, a studija će pokazati koje je rješenje najisplativije. Veza od Kvatrića vrijedi oko 370 milijuna kn, a veza od Glavnog kolodvora oko 350 milijuna te će se aplicirati za EU fondove. Država i Grad će podjednako financirati sredstava koja nisu iz europskih fondova.
Nacionalna dječja bolnica u Blatu
Projekt objedinjavanja svih zagrebačkih rodilišta i sadašnje Klinike za dječje bolesti u prostor nikad dovršene Sveučilišne bolnice u Blatu, za koju su građani već izdvojili 160 milijuna eura, nakon 30 godina pokrenut je s mrtve točke, a početak gradnje je planiran za dvije godine. Za 10 dana znat će se rezultati međunarodnog natječaja za izradu studije izvodljivosti koja je sufinancirana iz fondova EU. Vrijednost radova i opremanja iznosi oko 100 milijuna eura, a Grad i država podijelit će vlasništvo.
Partnerstvo u Imunološkom zavodu
Projekt je na dugom štapu jer se, unatoč dogovorenom modelu suradnje, ništa nije dogodilo, a svi rokovi su probijeni. Grad je trebao dokapitalizirati Imunološki zavod sa 110 milijuna kuna, ali država nije ispunila niti jedan preduvjet za to. Na posljednjem sastanku Vlada je tražila kompletnu upravljačku strukturu, iako je Grad osigurao sredstva u proračunu za dokapitalizaciju. Za dokapitalizaciju je potrebno 110 milijuna kuna, a za početak proizvodnje još oko 300 milijuna. Projekt se ne financira iz fondova EU.
Nabava 60 novih niskopodnih tramvaja
Vrlo je izgledna nabava niskopodnih tramvaja. U najboljem slučaju bi u četvrtom kvartalu 2020. mogla krenuti isporuka prvog tramvaja. Plan je da se nakon toga isporuči jedan tramvaj svaki mjesec u sljedećih pet godina. Tramvaje će raditi Gredelj i Končar, a Grad je napravio natječaj te će se uskoro raspisati javna nabava. Vrijednost projekta je 150 milijuna eura, a projekt bi se financirao iz fondova EU. Grad želi da se u ovoj financijskoj perspektivi osigura novac za prvih 30 tramvaja, a u idućoj 2021. – 2027. za ostalih 30 tramvaja.
Zagreb na Savi
Zagreb na Savi je davno zamišljen projekt gradnje niza malih hidroelektrana i kanala kako bi se kontrolirao vodostaj Save, a kojim bi počela i gradnja “novog grada” uz Savu. Ako se sutra krene s ozbiljnim radom, što nije realno očekivati, možda će se projekt završiti za 15 godina. Grad i Ministarstvo zaštite okoliša pregovaraju o projektu. Iz Grada traže donošenje zakona o Savi. Cijena projekta nije poznata, a postoji šansa za povlačenje novca iz fondova EU.
Kompleks Gredelj
Prostor bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj, koji je Grad prije 13 godina otkupio od Gredelja i želi ga revitalizirati za stambenu i komercijalnu namjenu, ali ne nazire se početak realizacije. Grad rješava imovinsko-pravne odnose. Cijena nije poznata, a Grad je kupio zemljište za 88 milijuna eura. Ne može se financirati iz fondova EU te Grad planira tražiti partnera iz javnog ili privatnog sektora, a ima ideju i da s Vladom uđe u vlasničku strukturu Gredelja.
