Brojni Hrvati sve više uzimaju kredite kako bi pokrili troškove života, a podatci Hrvatske narodne banke ukazuju na porast broja kredita koji su isplaćeni građanima lani i to za 10,7 posto više u odnosu na 2022. godinu.
“Prosječni iznos novih isplata gotovinskih nenamjenskih kredita u 2023. iznosio je oko 9000 eura, a kod stambenih kredita oko 98.000 eura”, navode iz HNB-a te dodaju da je tijekom ove godine također zabilježen porast kreditnog zaduživanja građana.
Važno je naglasiti da je podizanje kredita ozbiljna životna odluka koju treba dobro isplanirati, a Mario Belavić iz Wüstenrot stambene štedionice za Dnevno.hr je dao pet savjeta kako što lakše doći do što povoljnijeg gotovinskog ili stambenog kredita.
Planiranje unaprijed
Belavić ističe da građani moraju razmisliti o vlastitoj financijskoj situaciji prije donošenja odluke o podizanju kredita te da je dodatne financijske izdatke potrebno planirati unaprijed.
“Najbolji način da se pripremite za podizanje stambenog kredita jest početi štedjeti u mjesečnom iznosu u kojem planirate plaćati buduću ratu ili anuitet kredita. Na taj način ćete naučiti odvajati potreban mjesečni iznos i vidjeti možete li živjeti s tim izdatkom. Ovo je ujedno odličan način da kroz period od dvije ili tri godine uštedite za kaparu ili opremanje nekretnine koju mislite otplatiti stambenim kreditom”, savjetuje stručnjak iz Wüstenrota.
Također, u ovoj je fazi sva zaduženja po postojećim kreditima i obročne otplate po kreditnim karticama važno svesti na nulu zbog osiguravanja kreditne sposobnosti. Zatim je potrebno otići do banke i raspitati se koliko će iznositi mjesečne obveze za planirani iznos kredita.
Objavljena važna novost za sve koji imaju kredit: Sljedeći tjedan promjene stupaju na snagu
Kreditna sposobnost
Banke kreditnu sposobnost računaju držeći se smjernica Ovršnog zakona koji govori da građani na plaćanje kreditnih obveza mogu koristiti iznos dobiven oduzimanjem dvije trećine prosječne neto plaće u prethodnoj godini od iznosa njihove neto plaće. Iznos kreditne sposobnosti određuje koliku će ratu kredita netko plaćati.
“Ovo je korak u kojem je poželjno uzeti malo više vremena te obići više banaka jer neke pod redovna primanja računaju i naknadu za prijevoz, prihode od obrta ili iznajmljivanja nekretnine. Time se jača kreditna sposobnost i na temelju navedenih prihoda znatno se podiže iznos kredita koji možete dobiti”, navodi Belavić.
Nadalje, stručnjaci tvrde da se bolje zadužiti na kraći period, bez obzira na vrstu kredita, jer iznos plaćene kamate raste s duljim periodom otplate. Međutim, što je period otplate kraći, to je iznos mjesečne rate veći. Banke danas dopuštaju dodatne uplate na glavnicu kredita, čime se može smanjiti trošak kredita, ali i skratiti rok otplate ili iznos mjesečne rate.
Fiksne kamate
Nadalje, neke banke nude građanima fiksnu kamatnu stopu za cijeli period otplate kredita, pri čemu je odmah poznato koliko će novca biti potrebno vratiti banci. No, fiksna kamatna stopa je obično nešto veća od promjenjive u trenutku podizanja kredita.
“Međutim, ako dođe do poremećaja na tržištu kakvom smo svjedoci posljednje dvije godine, gdje kamate na štednju i kredite rastu, onda možemo vidjeti da je takav način razmišljanja bio pun pogodak jer klijenti koji su dogovorili promjenjivu kamatnu stopu sad plaćaju veću ratu zato što je banka podigla kamatnu stopu. Ipak, sami trebate odlučiti koje kamate ćete odabrati”, poručuje Belavić.
Zadnji korak je odabir banke s kojom se sklapa ugovor o kreditu kojim se definiraju kamatne stope i uvjeti osiguranja. “Prilikom posjeta banci obratite pažnju na kamatnu stopu, je li ona fiksna ili promjenjiva, na rok otplate koji vam banka nudi, ali i na popratne troškove obrade kredita, poput procjene nekretnine ili ovjere ugovora o kreditu. Valja skrenuti i pozornost na police životnog osiguranja kao sredstvo osiguranja kredita”, objašnjava stručnjak iz Wüstenrota.
