Iako je papinski sprovod tradicionalno bio vrlo kompleksan događaj, papa Franjo nedavno je odobrio da cijeli postupak bude pojednostavljen. Naime, prethodni pape bili su pokopani u tri lijesa izrađena od čempresa, olova i hrasta, dok je papa Franjo odobrio jedan jednostavan drveni lijes obložen cinkom.
Nadalje, papa Franjo ukinuo je tradiciju postavljanja papinog tijela na uzdignutu platformu koja je poznata i kao katafalk, u bazilici Svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će biti pozvani da odaju počast dok njegovo tijelo ostaje u lijesu, s uklonjenim poklopcem. Franjo će također biti prvi papa u više od jednog stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana. Njegovo tijelo će biti položeno u bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papinske bazilike u Rimu.
Inače, obredi koji okružuju izbor novog pape stari su stoljećima, a pravo izbora imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutačno 138, među kojima su i dvojica hrvatskih kardinala, Vinko Puljić i Josip Bozanić. Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta.
Glasanje se ponavlja do četiri puta dnevno
Svaki kardinal u tajnosti ispisuje ime kandidata na papir. Potrebna je dvotrećinska većina za izbor novog pape. Glasanje se ponavlja do četiri puta dnevno dok se ne postigne dogovor. Nakon svakog kruga, listići se spaljuju, a ako je dim crn, papa još nije izabran, dok bijeli dim označava da Crkva ima novog poglavara.
Inače, papa Franjo, prvi neeuropski papa od 8. stoljeća, značajno je utjecao na sastav izbornog tijela. Od 138 kardinala s pravom glasa, većinu je imenovao upravo on. Time je oblikovao smjer Crkve i mogućnosti za izbor nasljednika koji bi dijelio njegove vrijednosti.
Za razliku od prijašnjih konklava u kojima su dominirali europski i talijanski kardinali, Franjo je prednost dao nadbiskupima iz Latinske Amerike, Afrike i Azije. Mnogi od njih dolaze iz siromašnijih zajednica, što odražava papinu pastoralnu orijentaciju i njegovu snažnu brigu za socijalnu pravdu.
Čeka se Papin pokop, Vatikan u pripravnosti: Jedan predmet moraju uništiti
‘Proces je i dalje snažno politički’
Zanimljivo, u aktualnom kolegiju nema predstavnika nekih tradicionalno utjecajnih nadbiskupija poput milanske i losanđeleske. Kako piše Financial Times, riječ je o “najmoćnijem biračkom tijelu na svijetu u odnosu na svoju veličinu”.
Unatoč ograničenoj vidljivosti kandidata, proces je i dalje snažno politički, iako otvorena kampanja nije dopuštena, piše BBC. Rasprave o zaslugama potencijalnih papa vode se diskretno, ali strastveno. I baš kao i sam papa Franjo, budući papa vjerojatno će doći iz smjera koji mnogi ne očekuju.
