Na Dan žena centrom Zagreba orile su se poruke ženama na, sad već tradicionalnom, Noćnom maršu za prava žena.
Rutom od Meštrovićeva paviljona, preko Ulice Franje Račkog pa sve do Jurišićeve, Trga bana Josipa Jelačića, Ilice, Gundulićeve, Masarykove, Tesline, sudionice i sudionici povorke marširali su do Zrinjevca pod motom “Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici”.
Mnoštvo transparenata ukazivalo je na opasnosti za ženska prava i slobode u Hrvatskoj, među kojima su neki prozivali molitelje na Trgu bana Jelačića, ali i nedavni istup Borisa Veličana u emisiji na javnoj televiziji tijekom koje je dirao grudi spomenika Mariji Jurić Zagorki.
‘VULGARNA PONUDA JAVNOG SERVISA’! Osuda diranja Zagorkinih grudi: “Seksističko omalovažavanje”
Neda, koja na Noćni marš dolazi svake godine, upravo je svojim transparentom poslala posebnu poruku Veličanu. ”Odje*i od njenih si*a”, pisalo je na transparentu koji je nosila na Marš. “Nečija zabava, zapravo je seksizam i nama ostalima nije zabavno, pogotovo ženama”, pojasnila nam je zamjerke.
Strah od poljskog scenarija
Na pitanje koji je najveći problem ženskih pravia i jednakosti u Hrvatskoj, kaže da je to teško pitanje, no istaknula je kršenja u zdravstvenom sustavu “u kojemu su reproduktivna ženska prava zanemarena”. Dodala je i da se nada da iduća generacija liječnika, koji su trenutno na fakultetu, neće imati priziv savjesti jer smatra da se ne bi trebali time baviti ako ga nemaju, smatra.
Navela je i kako vidi neke pomake na bolje. “Noćni marš je pomak na bolje, kao i sve žene koje progovaraju o onome što se događa, ne misle šutjeti, dosta smo šutjele”, ustvrdila je Neda.
Slično razmišljaju i dvije 20-godišnjakinje, Anera i Jasmina.
“Činjenica je kako žene nemaju jednaka prava kao muškarci, iako se to tvrdi. Još uvijek za nasilje nad ženama nisu dovoljne kazne, a muškarcima se popušta kod takvih stvari. Žene nisu dovoljno zastupljene u politici te moraju birati hoće li biti domaćice ili imati posao dok se od muškaraca to ne očekuje”, pobrojala je Anera sve probleme žena.
Jasmina se posebno osvrnula na molitelje na Trgu bana Josipa Jelačića navodeći kako ju njihove nakane zgražaju. Tvrdi da ženama žele nametnuti uloge koje nisu bile prihvatljive ni prije 100 godina.
Nasuprot tome, istaknula je Jasmina, raste broj educiranih žena, a prema najsvježijoj statistici Državnog zavoda za statistiku, 2020/2021. godine na poslijediplomski doktorski studij je bilo upisano 2229 žena, što 44.1 posto ukupnog broja upisanih na tu razinu obrazovanja. Smatra da bi se Hrvatska trebala ponositi brojem educiranih žena.
“Dodala bihi i kako su (molitelji, op.a.) isticali kako žene svojim odijevanjem navode muškarce da ih seksualno zlostavljaju, to me jako plaši”, komentirala je Jasmina.
Aneru također brine što se ništa ne poduzima oko takvih javnih događaja. “U Poljskoj su uspjeli zabraniti pobačaj i osobno me strah da do toga ne dođe u Hrvatskoj”, otkrila nam je.
Dodala je i kako se pomaci ipak događaju iz godine u godinu, ali i kako “još nije kraj borbe i neće biti dulji niz godina”.
Muškarci na maršu: Jednakost mora biti prirodno stanje
Među sudionicima marša bilo je i mnogo muškaraca koji su ovim putem željeli doprinijeti poštivanju ženskih prava i jednakosti žena u društvu.
Zatekli smo dva Ivana, jedan 48-godišnjak i drugi 23-godišnjak. “Jednakost mora biti prirodno stanje i ne smije biti nikakve nejednakosti niti se uopće o tome razmišljati. Nejednakosti između muškaraca i žena su nažalost svugdje. Od odnosa muškaraca prema ženama, financijske neovisnosti i na poslovnom planu. U prosjeku imaju niža primanja za iste poslove”, ustvrdio je 48-godišnjak.
S njime se slaže i 23-godišnji imenjak najopasnijim momentom vidi priziv savjesti liječnika jer se time, smatra, izravno ugroženo žensko zdravlje.
“U Hrvatskoj nije tajna da postoje grupe ljudi koji se zalažu i žele progurati reakcionarne misli. U biti samo mi pratimo što se događa u SAD-u, kao zrcalo koje kasni par sekundi”, objasnio je navodeći kako ga brinu grupe koji se zalažu za mijenjanje zakona koji se tiču ženskih reproduktivnih sloboda.
Femicid: Pohvale policiji, kritike sudstvu
Uz reproduktivna prava nejednakost u plaćama, veliki je problem u Hrvatskoj i femicid.
Nevenka Fiket već 35 godina djeluje u sklopu udruge “Ženska pomoć sada” koja se bori za ženska prava, djecu i obitelj bez nasilja. Držala je transparent na kojem piše da je u Hrvatskoj po jedna žena ubijena svakih 28 dana.
“Zakon je dobar, ali se zakon ne provodi. U sustavu su se dobro snašle policija, socijalni centar, ali šteka pravosuđe”, ocijenila je Nevenka.
Iako je navela da je zakon u redu, smatra kako ga ipak treba postrožiti, ali je tu upozorila na jedan drugi problem.
“Zakon donose većinom muškarci, a žene su opet u manjini. U manjini su i u plaći, a najviše rade. Ženska prava idu unatrag, a ne unaprijed”, nezadovoljno je prokomentirala kako joj se čini da ide situacija u Hrvatskoj.
Zagreb: Ne toliko liberalan, ali sigurniji
S obzirom na to da je Zagreb na glasu kao liberalan, otvoren i manje diskriminatoran, zanimalo nas je poštuju li se žene više u Zagrebu, mogu li se osjećati sigurnije i jednakije.
Mišljenja naših sugovornika su bila poprilično podijeljena.
“Teško mi je reći. U Zagreb se slijeva ogromna količina ljudi i neke usluge za žene su dostupnije jer je grad centraliziran. Ali po mentalitetu ne bih rekla, niti bih tu isticala ijedan kraj”, prokomentirala nam je Neda.
Jasmina je jasno odredila gdje se ženska prava i jednakost najviše poštuje, ali to nije glavni grad Hrvatske. “Ne bih se složila da je Zagreb previše liberalan. Tu bih istaknula Istru i Rijeku, a Zagreb mi je i dalje kritičan”, ustvrdila je, navodeći kako se tu ne radi o nekim konkretnim potezima koje poduzima grad, već o onome kako razmišlja populacija.
Slično razmišlja i Anera. “Liberalniji je od ruralnog dijela Hrvatske, ali ne toliko liberalan koliko se voli predstavljati”, zaključila je.
S druge strane, Ivan (23), ima pozitivnije mišljenje. “Iz moje perspektive je, ali živim u svom mjehuru i ljudi koje znam nisu problematični i sigurno je liberalniji u usporedbi s manjim mjestima”, komentirao je.
Nevenka iz udruge “Ženska pomoć sada” navodi kako je Zagreb ipak sigurniji za žene od ostatka Hrvatske. “U ovom gradu postoje tri skloništa za žene žrtve nasilja, a u drugim mjestima nema ni jedan”, rekla nam je navodeći to važnim za borbu protiv obiteljskog nasilja.
Tako je nabrojala Dom Duga, Autonomnu žensku kuću i udrugu u kojoj ona djeluje. No, smatra problematičnim što ni ta skloništa nemaju konstantnu financijsku podršku i zaštitu već moraju ići na natječaje za razdoblje od tri godine pri čemu moraju ispunjavati obilje papirologije.
