Cijela Hrvatske se prži, pa su tim povodom izdana brojna upozorenja o mjerama predostrožnosti jer ovakvo vrijeme može ugroziti zdravlje, ali i život. Zdravstveni problemi poput malaksalosti, dehidracije, ili oscilacija u tlaku najčešće mogu pogoditi djecu, kronične bolesnike, starije osobe ali i oni koji rade na otvorenom prostoru, poput poljoprivrednika ili građevinaca.
Pune ruke posla za Hitnu službu u Zagrebu: Upozoravaju na što posebno danas trebate paziti
Posebno ugrožena skupina ljudi su i oni koji rade pri ekstremno niskim temperaturama., primjerice u hladnjačama tržnica Zagreb. Kažu kako je najbitnija dobra zaštitna oprema i česte pauze, no kako se tijelo brzo navikne. Najbitnije je da prođe otprilike šest mjeseci da se tijelo aklimatizira. Da se tijelo može dobro prilagoditi smatraju i doktori.
“Radnik koji radi u hladnjači je ušao sa 30 na minus 20. To je u svakom slučaju šok, ali tijelo se aklimatizira. Da li to ostavlja dugoročne posljedice, trebalo bi istražiti. Navikli su se i oni koji rade na građevini, ili poljoprivredi, također se tijelo privikne. Najbitnije je zaštiti glavu šeširom, piti tekućinu, ali niti slučajno alkohol. Alkohol na vrućinama može biti poguban”, rekao je Jozo Brkić, voditelj smjene Nastavnog zavoda Hitne službe grada Zagreba te dodao.
Sve popularnije mjesto za godišnji odmor: ‘Što sam starija, sve me više smetaju vrućine’
“Sa klimom općenito treba biti oprezan, mi uvijek preporučamo oko sedam stupnjeva razlike. I mlad čovjek doživi šok, izađe iz auta i sruši se. U autu je imao 18 stupnjeva a izađe na 35. Na te nagle razlike organizam se ne može naviknuti, pa reagira obrambeno. Padne tlak, kolabira, sruši se”, upozorio je liječnik.
