Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu te udruga Hitna uživo 194 održali su prosvjed ispred NSK u prosvjedu pod nazivom “27 godina nepravde”. Sve se odvijalo točno u vrijeme održavanje sjednice Vlade.
Ispred Nacionalne sveučilišne knjižnice okupili su se radnici hitne medicine, ali i medicinski djelatnici drugih zdravstvenih odjela kako bi svojim kolegama izrazili podršku.
U prosvjed su odlučili krenuti nakon što su dobili odbijenicu od HZJZ-a na elaborat koji su sastavili s ciljem da dobiju beneficirani radni staž ili barem neki drugi model obavljanja radnog staža.

Prozvali ravnateljicu Hitne
Dražen Jović iz Nezavisnog hrvatskog sindikata kaže da su djelatnici Hitne postali nevidljivi. “Zaboravljamo da Hitna medicina znači jednu humanost, svi mi kad dođe nevolja dolazimo kod vas”, rekao je.
Najavio je pokretanje sindikalnog dijaloga jer djelatnici Hitne zaslužuju beneficirani radni staž.
Maja Grba Buljević je “sahranila” niz ministara, od Varge do Beroša, i ostala na svojoj funkciji ravnateljice Hitne, rekao je predsjednik Sindikata hitne medicine Danijel Šota.
Otišla poruka i Plenkoviću
Predsjednik Sindikata hitne medicine Danijel Šota zahvalio je svima na podršci i prozvao ravnateljicu Hitne, HDZ-ovu Maju Grba Bujević. Predstavnica sindikata Zajedno kaže da samo zajedno mogu mijenjati “nakaradni sustav”.
“Ovo su ljudi koji spašavaju tuđe živote, koji gledaju smrti u oči, koji su tu kad je najpotrebnije. Ako je netko zaslužio beneficirani radni staž, to su oni”, rekla je.
“Dragi i poštovani gospodine Plenkoviću, ne oslanjajte se na svoje salonske savjetnike. Poslušajte ljude, savjetnici Vam ne govore što se događa”, rekla je. Kaže da je nedavno vlada donijela zakon po kojem će stranci moći raditi u zdravstvenom sustavu i zapitala se kako će to bez znanja jezika.

‘Hoćete li i dalje zatvarati oči pred nepravdom?’
“Ne dobivamo ništa. Nemamo beneficirani radni staž. Nemamo dodatnu psihološku podršku. Nemamo realno priznanje za težinu našeg rada. Nemamo sigurnosti da će sustav stati iza nas. Godinama slušamo samo obećanja. Papiri putuju, sastanci se održavaju, a mi i dalje nemamo ništa. Nije normalno da oni koji prvi stižu kad život visi o koncu budu posljednji kad se dijele priznanja, zaštita i prava. Naša žrtva ne smije biti nevidljiva, naš rad zaslužuje poštovanje. Ne samo riječi nego djela. Hoćete li i dalje zatvarati oči pred ovom nepravdom?”, rekao je djelatnik Hitne iz Samobora.
Vladimir Markuš, voditelj Odjela saniteta iz Sindikata Zajedno, kaže da je tužan jer na ulici moraju tražiti svoje pravo, ali je veselo jer vidi mlade ljude koji su se spremni boriti za budućnost. Kaže i da vozači saniteta rade posao Hitne, te da traži da se i njima da pravo na beneficirani radni staž koji su imali do 1998. godine.
“Tada nisu trebali elaborati i komisije, uzeli su nam pravo jednim potezom pera. Sada treba pisati elaborate, treba povjerenstvo koje će odlučiti treba li to nama ili ne. Ljudi u povjerenstvu nemaju ni jednog radnog dana u ovoj profesiji a odlučuju da mi nemamo pravo”, rekao je. Kaže da su spremni razgovarati s ministricom, ali bez laži i obmana.

Predstavnik sindikata Zajedno kaže da su medicinskim djelatnicima pljeskali da bi ih stavili po strani dok im opet ne budu trebali. “Ako rad u medicinskoj službi nije težak i opasan po zdravlje, koji to je?”, pitao je.
Kaže da je Grba Bujević ranije izjavila da stresni radni uvjeti skraćuju život, a da sad govori da im ne treba beneficirani radni staž.
“Nudi nam da idemo na neke druge poslove, na JIL. Probajte vi s 55 godina ići na radilišta na kojima je rok trajanja 10 godina”, rekao je.
Hubol ima dao podršku
Hrvatska udruga bolničkih liječnika u potpunosti podržava današnji prosvjed i zahtjeve zaposlenih u hitnoj medicini. “Smatramo da su njihovi zahtjevi opravdani, da predstavljaju poziv na sustavnu promjenu. Hitna pomoć nije luksuz. Hitna je bitna! Hitna je hitna!” naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a. Pacijenti ovise o onima koji prvi stižu na mjesto nesreće, spašavaju živote, reagiraju u najkritičnijim trenucima, pružaju pomoć u presudnim trenucima života pacijenata.
Djelatnici hitne medicine već godinama upozoravaju na nepostojanje beneficiranog radnog staža, na otežane uvjete rada i nedostatak priznanja za profesionalnost i rizik koji svakodnevno snose, kažu iz HUBOL-a. HUBOL poziva Vladu i nadležne institucije da odmah otvore dijalog s udrugama hitne medicine i da se zahtjevi prosvjednika uzmu ozbiljno u obzir. Hrvatska je suočena s krizom u hitnoj medicini koja ozbiljno utječe na kvalitetu i dostupnost te skrbi.
Ključni problemi uključuju kronični nedostatak educiranog medicinskog kadra, osobito liječnika specijalista hitne medicine i medicinskih sestara i tehničara, te preopterećenost postojećih timova kako izvanbolničke hitne tako i objedinjenih hitnih bolničkih prijema. Interes za rad u hitnoj službi je nizak, upravo zbog neadekvatnih plaća i uvjeta rada.
‘To bi bio korak u pravom smjeru’
Priznanje beneficiranog staža korak je u pravom smjeru za kadrovska poboljšanja u sustavu. Hitna medicina treba sveobuhvatnu i sustavnu reformu koja će omogućiti učinkovitiju, dostupniju i održiviju hitnu medicinsku skrb u godinama koje slijede.
HUBOL ostaje predan suradnji i zalaganju za pravedne promjene koje će osigurati dostojanstven radni položaj, sigurnost i poštovanje za sve djelatnike hitne medicine, navodi se u priopćenju.
O svemu se nakon sjednice Vlade očitovala i ministrica zdravstva Irena Hrstić. Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.

‘Nisu nevidljivi’
“U tom elaboratu, koji je struka radila – nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti – jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema”, pojasnila je Hrstić. Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
“To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati ‘na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'”, rekla je.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.

‘To mora biti naša briga’
Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike. Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.
“To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi”, rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo – promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.

‘Idealno vrijeme za razgovor’
“Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine”, poručila je.
Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili “baš najsretniji” što je to učinila.
Djelatnici Hitne prosvjeduju u Zagrebu: ’27. godina nepravde’