Prije tri godine uveden je novi način gospodarenja otpadom i njegova naplata. Uvedene su ZG vrećice, koje i dan danas izazivaju kod dijela građana negativne konotacije pa ih ne upotrebljavaju. No, većina stanovnika Zagreba se pridržava pravila i odvaja otpad, čime se olakšava posao Čistoći. O modernizaciji, načinu odvoza smeća, ilegalnim deponijima te zašto se ne prima više elektronički otpad u reciklažnim dvorištima razgovarali smo s Davorom Vićem, voditeljem Podružnice Čistoća.
Koji su najveći izazovi s kojima se Čistoća trenutno suočava u održavanju čistoće grada?
Djelatnici Čistoće održavaju javne gradske površine, ulice i trgove, prema unaprijed određenom redovnom programu iz plana komunalnih aktivnosti raspoređenih po gradskim četvrtima, a kod izvanrednih događaja ili po potrebi, dodatno izlazimo na teren. Funkcioniramo tako da imamo uspostavljenu dinamiku čišćenja i pranja ulica, ovisno o karakteru njihove primjene. Primjerice, centrom grada dnevno prođe najveći broj ljudi, uključivo i turista koji generiraju nezanemariv dio otpada, pa se on čisti u tri smjene.
Našu smo uslugu čišćenja značajno unaprijedili nabavkom 15 čistilica vrijednih 2,8 milijuna eura bez PDV-a. Udvostručili smo flotu takvih strojeva, što nam je omogućilo redovitu prisutnost strojnog čišćenja u svakoj gradskoj četvrti. Naravno, najveći doprinos čistoći grada daju naši djelatnici – ručnim čišćenje, pražnjenjem košarica, metenjem ulica, uklanjanjem sitnih otpadaka te pranjem javnih površina. Oni, reklo bi se, rade onaj nevidljivi dio posla. Kažem nevidljivi jer su građani naviknuti i s pravom očekuju da ulice budu čiste – no to se ne događa samo od sebe. Iza toga stoji marljivi rad naših djelatnika.
Najveći nam izazov predstavljaju različite neregularne situacije, poglavito nepropisno odlaganja otpada na javnim površinama. Tu se usmjereni na brzo “saniranje” problema, jer smo svjesni da zbog pojedinaca ispaštaju ostali građani. Naravno, takve se pojave kažnjavaju, ali nastojimo ih i prevenirati – i ovo je jedna od prilika da podsjetim kako je za čistoću javnih površina potreban zajednički napor.
Čistoća udvostručila flotu čistilica
Postoje li planovi za modernizaciju vozila i opreme za prikupljanje otpada?
Podružnica Čistoća je 2024. godine započela investicijski ciklus u obnovu voznog parka, u kojemu je, uz spomenute čistilice, nabavljeno još ukupno 46 novih vozila za temeljne djelatnosti – riječ je o investiciji ukupne vrijednosti 15,9 milijuna eura bez PDV-a. Planiramo nastaviti ulaganja, uglavnom je riječ o dodatnim vozilima i opremi iz svih naših temeljnih djelatnosti, od održavanja higijene javnih površina do sakupljanja, obrade i zbrinjavanja komunalnog otpada, a sve s ciljem kako bismo podigli razinu usluge i učinkovitosti.
Hoće li biti dodatnih novosti ili promjena vezanih za sustav odvoza, odnosno upravljanje otpadom u idućem razdoblju?
U prve četiri godine, napravljeni su veliki iskoraci – uz ulaganje u opremu, zapošljavanje novih radnika u Čistoći, uveli smo ZG vrećice kao novi naplate javne usluge koji je potaknuo razdvajanje otpada. Imamo i novu infrastrukturu – ugrađeno je 230 podzemnih spremnika na 57 lokacija i 198 polupodzemnih spremnika – koju građani itekako dobro prihvaćaju.
Trenutačno smo usmjereni na ostvarivanje zacrtanih ciljeva oko postavljanja nove infrastrukture i na to da operativno pratimo trendove povećanja odvojeno sakupljenog otpada. Imamo za sada pozitivne učinke, pratit ćemo ih i dalje, kao i osluškivati potrebe građana. Spomenute aktivnosti su usklađene i s gradnjom Centra za gospodarenje otpadom koji će sav komunalni otpad razdvojiti na pojedinačne komponente od kojih je većina materijalno iskoristiva, dok ostatak sadrži energetski potencijal.
ZG vrećice tri godine poslije: Zagrepčani koji ih kupuju pitaju se jesu li ispali blesavi
Kako riješiti problem s otpadom u kvartu
Kako građani mogu najlakše prijaviti problem s otpadom ili nepropisno odloženim smećem?
U Zagrebu imamo oko 390.000 kućanstava kojima pružamo javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, a nepravilnosti se, ovisno o vrsti, najčešće saniraju uz suradnju s komunalnim redarstvom. Zbog toga imamo automatizirani sustav prijave nepravilnosti, kroz aplikaciju MojZagreb, u kojoj građani mogu jednostavnim koracima prijaviti nepropisno odložen otpad. Aplikacija im omogućava i uvid u tijek postupanja, a prijave idu direktno nadležnim službama, pa je to zaista najučinkovitiji način za prijave nepravilnosti.
Građani se često žale na otpad koji se ne odvozi ili nered u pojedinim kvartovima. Što Čistoća konkretno čini kako bi to spriječila?
Situacije neodvoza otpada su dosta rijetke. Čistoća je u zadnje četiri godine itekako optimizirala svoj rad i do toga u pravilu dolazi zbog vanjskih faktora (nepristupačnosti lokacije predaje otpada zbog pogrešno parkiranih vozila, nedostupnost spremnika i slično). Kako bismo imali što veći uvid u situaciju na terenu, kamioni su opremljeni sustavom rutiranja, uz pomoć kojega možemo uživo pratiti lokacije kamiona, a za svaki kamion koji izađe na teren postoji unaprijed određena ruta koju se samo treba slijediti. Osim toga, na razini smjene od terenskih timova imamo i izvješća o urednosti pružanja usluge. Uz to, u funkciju smo stavili i sustav digitalne zabilježbe izvršenja usluge, tj. pražnjenje spremnika za komunalni otpad. Zaista smo uveli sve moderne prakse i gotovo u potpunosti smanjili mogućnost naše pogreške.
Što se tiče nepravilnosti oko spremnika za odlaganje otpada, kao što smo ranije rekli, usmjeravamo se na saniranje problema, ali imamo i različite sankcije. Posebice kada se problem ponavlja na nekoj lokaciji, ciljano šaljemo naše timove kako bi sankcijama obeshrabrili počinitelje takvih postupanja u budućnosti.
Čistoća podijelila više od 53 tisuće kazni
Postoje li kazne ili mjere protiv građana i tvrtki koji ne poštuju pravila odlaganja otpada? Koliko ste zadovoljni primjenom plavih vrećica te kako komentirate činjenicu da ljudi kupuju obične plave vrećice i u njih bacaju smeće umjesto ZG plavih vrećica?
Kazne su propisane Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Odlukom o komunalnom redu, a postoje i sudske sankcije jer je odlaganje otpada na javne površine i prekršaj. Čistoća je tu nadležna za provođenje kontrole i kažnjavanje radi korištenje ZG vrećica, i unazad tri godine izdano je preko 53.469 kazni u vrijednosti od preko 2,5 milijuna eura. Oko 2/3 kazni odnosi se na privatne korisnike, a oko 1/3 na poslovne korisnike.
Iz dosadašnjeg iskustva, i te situacije kada su ljudi kupovali “obične” plave vrećice smo kažnjavali, no mislim da je prije svega tu potrebno podsjetiti građane na svrhu vrećica. Kupnjom ZG vrećica građani plaćaju varijabilni dio cijene usluge – 0,26, 0,53 i 1,06 eura za jednu ZG vrećicu zapravo je dio cijene usluge koja se plaća kroz kupnju vrećice. Što netko više odvaja, manje će naposljetku izdvojiti za uslugu. Cilj je zapravo povećati odvajanje otpada, tu smo zaista napravili iskorak u zadnje 3 godine. Uspoređujući podatke 2022. i 2024., odvajanje se povećalo za gotovo 60 posto, dok se udio miješanog komunalnog otpada smanjio gotovo za četvrtinu.
Kako komentirate sve češće slike i vijesti o ilegalnim deponijima u gradu?
Iako to nisu fotografije koje volimo vidjeti, jer je riječ o nepravilnostima, veća medijska pokrivenost te teme može značiti da se povećala svijest građana općenito o pravilnom postupanju s otpadom. Ono što smo dokazali jest da suradnja komunalnog redarstva i Čistoće zaista dobro funkcionira, a naši operativni podaci govore da uspješno saniramo sve nepravilnosti.
Zašto reciklažna dvorišta odbijaju elektronički otpad
Jesu li Vaši zaposlenici dovoljno zaštićeni i opremljeni za rad u izazovnim uvjetima, ili postoji problem sa sigurnošću i radnim uvjetima?
Svi zaposlenici Zagrebačkog holdinga, pa tako i zaposlenici Čistoće, imaju propisanu radnu opremu za rad u sigurnim uvjetima. To smo isto dodatno unaprijedili u prošlom mandatu te je u nabavku nove radne opreme uloženo preko 3,5 milijuna eura. Osim toga, redovito radimo reviziju procjene rizika jer smo svjesni da rad na javnim površinama koji se odvija na prometnicama, u svim razdobljima dana i svim godišnjim dobima, sa sobom nosi i brojne situacije u kojima uvjeti za rad znaju biti otežani i nose brojne rizike. Zato su uz opremu, edukacija i procjena rizika ključne stvari koje mogu spriječiti neželjene situacije.
Kako napreduje proces ugradnje novih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (npr. za plastiku, papir, staklo) — kada se očekuje da svi naseljeni dijelovi dobiju spremnike?
Ugradnja nove infrastrukture za otpad dobro napreduje, a građani ju mogu pratiti “uživo” na stranici na web stranici spremnici.zagreb.hr. Tu, osim već aktivnih lokacija, imaju pregled onih na kojima se izvode radovi na postavljanju spremnika. Očekujemo da ćemo ispuniti cilj da se setovi po tri polupodzemna spremnika do 2028. godine ugrade na sve planirane 743 lokacije.
Građani su prijavili da u nekim reciklažnim dvorištima ne primaju elektronički otpad — je li taj problem već riješen i, ako nije, koje su prepreke i kada možemo očekivati da se elektronički otpad počne prihvaćati svugdje?
Podružnica Čistoća i dalje, zbog nepostojanja ugovora Fonda za zaštitu okoliša i energetike s ovlaštenim sakupljačima, ne prima određene kategorije elektroničkog otpada. Mi smo taj otpad zaprimali do početka rujna unatoč tome što je Fond raskinuo ugovore za zbrinjavanje sredinom veljače. Činjenica da se mjesečno skupi oko 80 tona EE otpada dovela nas je do obustave, jer smo iscrpili sve mogućnosti za zaprimanje tog otpada. To je isključiva odgovornost Fonda i nadamo se da će se uskoro ostvariti najave o normalizaciji stanja s ugovorima, što je preduvjet za početak zaprimanja kategorija 1, 4 i 5 EE otpada na reciklažnim dvorištima.
