Nakon užasnog iznenađenja u noći s četvrtka na petak kad je u Zagrebu, nedaleko studentskog doma pao šest tona težak dron s eksplozivom, još je veće, isto nimalo ugodno iznenađenje, došlo vlasnicima automobila koji su oštećeni u nemilom događaju.
Kako je Zagreb.info ranije pisao, unatoč punom Kasko osiguranju, vlasnici će popravke morati sami platiti.
O svemu se oglasila i udruga Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), inače krovna institucija za osiguranje u Hrvatskoj.
“Svaki vlasnik oštećenog vozila trebao bi izvršiti uvid u uvjete kasko osiguranja i kontaktirati svojeg osiguratelja. Generalno, u smislu Zakona o obveznim odnosima, postoji isključenje za štete prouzročene ratnim operacijama, međutim ponovno upućujemo na neposredni kontakt vlasnika oštećenog vozila s nadležnim osigurateljem”, poručio je HUO u svome odgovoru.
Očekivano, ova vijest nije nimalo sretno dočekana, barem u komentarima na članak na društvenim mrežama Zagreb.info.
“Tužiti državu i protuzračnu obranu… Kad su ‘pratili’ letjelicu još od Mađarske i nitko nije reagirao”, predložio je jedan od komentatora.
“Jasno kao dan vedar da će sami morati plaćati, osiguravajuće kuće je kriminal. Sve može, ali kad treba tada ne može”, “Ne bi osiguravajuće kuće bile profitabilne da za sve isplaćuju odštetu. Kad sklapaš policu obećavaju puno toga, kad treba realizirati to onda polica ne pokriva”, mišljenja su drugi nezadovoljni odnosom osiguravajućih društava prema oštećenicima.
Ratni rizici previsoki
No, je li zaista odgovornost na osiguravajućim tvrtkama?
Marijan Kralj, dugogodišnji stručnjak za osiguranje, na upit Zagreb.info glede pada drona na Jarun i mogućih kasko odšteta od strane osiguravajućih društava, skrenuo je pozornost na nedavnu izjavu Hrvatskog ureda za osiguranje u kojoj su preporučili neposredni kontakt vlasnika vozila sa svojim osigurateljem, ali i spomenuli kako u zakonu postoje odredbe o isključenju takvih rizika. Kralj je tu dodao kako najveći broj osiguravatelja u Hrvatskoj ne pokriva ovakve rizike, te kako isto vrijedi i za svijet te Europu.
„Naime, ratni rizici po svojoj prirodi su katastrofalni i iznimno veliki te premija temeljena na osiguranjima civilnih ili mirnodopskih rizika nije dovoljna za isplatu ratnih rizika“, objasnio je Kralj.
Istaknuo je i kako je ta situacija u Hrvatskoj regulirana i Zakonom o Obveznim odnosima.
„Riječ je o temeljnom zakonu koji propisuje odnose dviju strana, gdje članak 935. kaže kako osiguravatelj nije dužan nadoknaditi štetu prouzročenu ratnim operacijama i pobunama“, opisao je Kralj zakonsku situaciju.
Dodatno je pogledao i uvjete kasko osiguranja pet najvećih društava za osiguranje u Hrvatskoj i nijedno ne pokriva ratne štete u svojim uvjetima.
Upitan bi li incident s dronom mogao promijeniti paradigmu i bi li se sada takve opcije mogle početi otvarati, Kralj objašnjava kako u zakonu postoji prostor da se ugovori i drugačije, ali ne vidi vjerojatnim da će osiguravajuća društva pohrliti otvarati takve opcije.
Uzrok je uvijek glavno pitanje
„Osiguravajuća društva, prema odredbama zakona, moraju poslovati na način da kvalitetno upravljaju rizicima, a bitan element kvalitetnog upravljanja je stupanj neizvjesnosti, odnosno vjerojatnosti da će se osigurani slučaj dogoditi. Ta vjerojatnost izravno utječe na premiju, te je i u teoriji upitan smisao tako velikih premija za takve rizike. Isto tako, svaki veliki rizik podliježe pravilima reosiguranja, što znači da nijedno društvo u Hrvatskoj ili Europi ne bi smjelo velike rizike držati samostalno. Ako osiguravajuće društvo to učini, ono odgovara za štete cjelokupnom svojom imovinom, a time neposredno ugrožava svoju opstojnost, jer štete mogu biti u milijardama. Iz ovih razloga naša društva ratne rizike ne osiguravaju, a niti ih svjetska tržišta prihvaćaju. Postoje određeni ratni rizici u pomorskim osiguranjima koji se u reosiguranju mogu prihvatiti, time i u osiguranju, no rizici kaska automobila ili nekretnina, nisam primijetio da bi mogli biti na kvalitetan način reosigurani od ratnih šteta“, komentirao je Kralj.
Za ilustraciju, naveo je razaranja u Vukovaru 1991. godine i kako je praktički nemoguće tržišno opravdati visinu premije koja bi bila dostatna za isplatu takvih iznosa odšteta gdje je nastradao cijeli jedan grad.
Upitan o mogućnosti barem nekakve isplate, kaže kako se u ovom slučaju štete na autima ne čine toliko velike, te je sreća da sam slučaj nije ugrozio vitalne predmete u našoj okolini, kao što je to bilo kod potresa.
Na kraju dana, obujam štete i nije toliko važan, koliko uzrok iste.
„Uzrok štete je jedan od najbitnijih elemenata. Obujam štete je isto tako bitna i relevantna stavka koja odlučuje o visini odštete, ali uzrok je onaj koji kazuje je li šteta pokrivena ili nije. Cijeli sustav osiguranja počiva na toma da li je definicija štete pokrivena ugovorom o osiguranju. Ako šteta nije pokrivena, onda isplate nema“, zaključio je Kralj pojašnjenjem zašto čak i mala šteta ne dobije isplatu zbog nepredviđenog uzroka.
Tomašević posljednja nada
Iako su okolnosti malo drukčije, pad bespilotne letjelice, za Zagrepčane je bio neočekivan baš kao i potres koji je grad pogodio prije, još malo pa dvije godine.
Ni tada osiguranje nije bilo blagonaklono oštećenicima, ali ipak je, krajem prošle godine, u pomoć priskočio Grad Zagreb.
Kako je Zagreb.info tada pisao, Gradska skupština donijela je Zaključak o uvjetima i načinu dodjele novčane pomoći građanima za štete na osobnim automobilima oštećenim u potresima, a u tom trenutku su se nalazili na javnim zagrebačkim površinama.
Uvjeti i način dodjele fizičke pomoći bio je jasno propisan, a najveći iznos koji je fizička osoba mogla dobiti iznosio je 7.5 tisuća kuna, a najmanji 369.65 kuna.
Poslali smo upit Gradu o mogućnostima pomoći građanima i ovoga puta. No, dok Grad za oštećene ostaje jedinom nadom, odgovor za sada još uvijek nismo dobili.
