Neki istočni kršćani slave Božić po gregorijanskom kalendaru, odnosno 25. prosinca, jer su prihvatili Milankovićev reformirani julijanski kalendar, koji se poklapa s prvim, dok ostale pravoslavne crkve poput Crnogorske, Gruzijske, Makedonske, Ruske i Srpske i dalje rođenje Isusa Krista smještaju 7. siječnja po starom julijanskom kalendaru.
Od pravoslavaca po gregorijanskom kalendaru, Božić obilježavaju Bugari, Grci, Rumunji, Rusini, Ukrajinci, itd., ali i neki Istočni katolici, poput grkokatolika, slave kad i rimokatolici. Tako je, primjerice, Grčka Pravoslavna Crkva prihvatila reformirani julijanski kalendar još 1923. godine, a to su napravile i Bugarska, Ciparska, Rumunjska, Albanska, Poljska, te pravoslavne crkve u Češkoj, Slovačkoj i Americi, ali i Carigradska patrijaršija.
Iako su povijesno slavili 7. siječnja, od rujna 2023. ukrajinska grkokatolička crkva je i službeno prešla na novi kalendar za fiksne blagdane, uključujući Božić 25. prosinca. Armenska apostolska crkva Božić slavi 6. siječnja (zajedno s Bogojavljenjem), koristeći gregorijanski kalendar, ali zadržavajući staru tradiciju proslave oba blagdana istog dana.
Grkokatolici slave Božić kad i rimokatolici u Hrvatskoj
Grkokatolici u Hrvatskoj, vjernici Križevačke eparhije (Hrvati, Rusini i Ukrajinci) slave Božić 25. prosinca. Stoga je na Navečerje Rođenja – Badnjak, 24. prosinca 2025., vladika Milan Stipić, biskup križevački služio Božićno bdjenje – Večernju i Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, piše u priopćenju.
Poslije bdjenja u konkatedarli, vladika Milan se pridružio nadbiskupu i metropolitu zagrebačkome, mons. Draženu Kutleši, te s njime koncelebrirao na Misi polnoćki koja se po prvi put nakon potresa slavila u zagrebačkoj katedrali. Na svetkovinu Rođenja Gospodnjega – Božić – 25. prosinca 2025., vladika Stipić je služio arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog, koja se služila na hrvatskom, ukrajinskom i staroslavenskom, također u Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu.
“Krist se rodio u siromaštvu jer njegovo Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Nije tražio bogatstva i raskoši, već je pokazivao skromnost i jednostavnost kao bitne vrline. I skromna špilja na to ukazuje, a simbolizira utrobu zemlje od koje je sazdan svaki čovjek. Tako je i sama zemlja doprinijela rođenju Onoga koji će svojom smrću i uskrsnućem otkupiti sav stvoreni svijet”, rekao je biskup križevački u homiliji.
‘Sjetimo se starih, bolesnih, onih koji su osamljeni i beskućnici’
“Krist je kao dijete pretrpio opasnosti i progonstva, i time pokazao kako su svi oni koji trpe siromaštvo, bolest, glad i progon slični njemu te da ih on pribraja sebi, razumije i s njima suosjeća.”
“U blagdanu Božića se ocrtava početak i vrhunac svih ostalih događaja iz Kristova života. Upravo stoga s velikom ljubavlju prigrlimo i ljubimo ovaj božićni blagdan. Zbog toga vas pozivam da sudjelujete u ovome radosnom slavlju s velikom revnošću i žarom”, istaknuo je vladika Stipić.
“Neka svatko napusti svoje svakodnevne brige, da bismo mogli vidjeti našega Gospoda kako leži u jaslama, povijen u povoje. To je zaista čudesan i uzvišen prizor kako reče sveti Ivan Zlatousti. Kristovo rođenje ne možemo istinski slaviti ako se ne sjetimo onih kojima je teško. Sjetimo se stoga starih, bolesnih, onih koji su osamljeni i beskućnici, sjetimo se svojih prijatelja i rođaka koje je njihova obitelj zaboravila.”
‘Sjetimo se žrtava ratova u Ukrajini i Pojasu Gaze’
“Poklonimo im o Božiću trenutak svoga vremena i pažnje. Sjetimo se naše braće i sestara koji su žrtve ratova u Ukrajini kao i onih u Pojasu Gaze. Sjetimo se progonjenih kršćana u Africi kao i mnogih koji su u teškom položaju zbog ljudskog zla i mržnje”, naglasio je biskup križevački. “Sada živimo u vremenu Božje milosti i potpune ljudske slobode. Svi više-manje raspolažemo slobodom i možemo činiti divne stvari, ali možemo činiti i mnogo zla.”
“Ne zaboravimo da je Gospod rekao: ‘Pustite nek oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu’ (Mk 4,29). Kada čovjek izbaci Boga iz svoga života neminovno gubi u svom životu gubi moralni smjerokaz”, poručio je vladika Stipić.
Također je najavio kako će 2026. godina biti osobito važna za Križevačku eparhiju jer će to biti godina pripreme za veliki jubilej 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije što će se svečano proslaviti 2027. godine. Poslije svih liturgijskih slavlja pjevale su se hrvatske, ukrajinske i rusinske božićne pjesme i kolende. Vladika Stipić je na svetkovinu Božića navečer služio.
