Prema analizi koju je proveo dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, udio visokoobrazovanih žena koje nisu postale majkama udvostručio se u posljednjih 30-ak godina.
Svaka četvrta žena sa završenim fakultetom rođena 1970. ili 1971. godine u Hrvatskoj nije rodila. Danas imaju oko 45 godina i šanse da će u budućnosti ipak imati dijete gotovo su minimalne. Prema analizi koju je proveo dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, udio visokoobrazovanih žena koje nisu postale majkama udvostručio se u posljednjih 30-ak godina. Velik dio njih nije planirao imati djecu, ali najčešći razlog jest nemogućnost pronalaska pravog partnera, prenosi Jutarnji.
Niz problema i disbalans bračnog tržišta
Isto tako, kako tvrdi dr. Čipin, jedan od razloga što visokoobrazovane žene iz generacije 1970. i 1971. nisu postale majkama jest i činjenica da su u dob za rađanje stupile za vrijeme rata. Nagalašava i kako postoji niz razloga zbog kojih visokoobrazovane žene manje rađaju. Sve od odgađanja majčinstva zbog duljeg obrazovanja, veće stope nepolodnosti u starijoj dobi, stvaranja karijere pa sve do želje da steknu sve preduvjete prije nego što odluče postati roditelji. No, tvrdi kako je jedan od važnijih čimbenika fenomen koji su istraživači nazvali disbalansom bračnog tržišta.
Žene znatno obrazovanije
Drugim riječima, žene u razvijenom okruženju završavaju češće fakultet od muškaraca i bitno su obrazovanije od njih. To na koncu dovodi do toga da u ljubavnom odnosu, partnerstvu ili braku rijetko možemo vidjeti visokoobrazovanu ženu i lošije obrazovanog muškarca. I s druge strane slična je situacija, muškarci također teško ulaze u zajednicu s lošije obrazovanim ženama, a glavni krivac za to jesu povijesni odnosi muškaraca prema ženama u kojima su žene bile lošijeg obrazovanja od muškaraca.
“Postupno je kod mene prevladalo razočaranje. Bilo je pokušaja za ostvarivanjem obitelji kroz dugogodišnje veze, ali završili su bezuspješno. Ili je riječ o lošoj procjeni osobe, o muškarcima koji u zreloj dobi očito nisu dovoljno zreli. Prema braku i djeci bio je potpuno nezainteresiran. Zašto osoba s kojom sam željela imati dijete to nije željela, ne znam ni danas. Čini mi se prije da ću dobiti na lotu nego pronaći muškarca koji je spreman posvetiti se obitelji”, kaže J. T. (40), diplomirana ekonomistica zaposlena u Zagrebu.
Brakovi češće pucaju
Djevojke čine gotovo dvije trećine studenata na fakultetima i visokim školama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine žena s diplomom ima bitno više od muškaraca – 40 naprema 26 posto.
“Brakovi u kojima je obrazovna razina partnera heterogena mnogo češće pucaju”, kaže dr. Čipin. Istraživanja su pokazala da se žene lakše odlučuju za ozbiljnu vezu ili brak s nižeobrazovanim muškarcem ako je on dobrog materijalnog i društvenog položaja. Novac i ugled, kažu istraživanja, poništit će manjak obrazovanja i učiniti lošije obrazovanog muškarca poželjnim partnerom.
