Dekan Građevinskog fakulteta i budući rektor Sveučilišta: Kod obnove Zagreba trebalo je imovinsko-pravne odnose ostaviti po strani

Foto: FOI

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić i od jeseni rektor zagrebačkog Sveulišta, gostovao je u Točki na tjedan N1 televizije, gdje je govorio o obnovi potresom pogođenih područja.

Lakušić je ukazao na ono što je učinjeno oko obnove u protekle dvije godine, a što građani ne vide.

“U prva dva mjeseca nakon potresa iznjedrena je prva verzija zakona koji je bio puno kraći i bili su skraćeni procesi javne nabave. Tada je taj zakon poprimio žestoki napad da će biti manipulacija. Sada se pokazuje da prva verzija Zakona o obnovi bila najbolja opcija – kratko, jasno, brzo. On je doživio velike izmjene i sada imamo taj složeni mehanizam od dokumenta. Napisan je kao da imamo sve njemačke preduvjete, a realnost je hrvatska”, pojasnio je.

Lakušić je rekao i da je puno toga u fazi projektiranja ili je završeno projektiranje, a naročito u javnom sektoru.

“Ali tu ćemo naići na problem. Tko će to realizirati? Koje su to firme koje nemaju ugovorene poslove u iduće dvije godine da mogu odmah krenuti u taj dio? Gdje je ta količina materijala koju će ugraditi, a tržište je sada poremećeno i ratnim djelovanjima? To će sve vremenski produžiti, i ne malo, to je opet jedna godina, ali bit će vidljivi rezultati”, kazao je Lakušić.

Smatra da se dio oko obnove stambenih i višestambenih objekata “zapetljalo u odnosima Fonda i Grada Zagreba, odnosno Minstarstva”, rekao je Lakušić i smatra da su ti objekti trebali biti ranije realizirani.

“Trebalo se “zaboraviti u ovom dijelu imovinsko-pravne odnose, trebalo se inženjerski riješiti, a ovo drugo nek prati. Bitno je da ljudi budu u kućama, a taj dio papirologije može se riješiti kasnije”, smatra Lakušić.

Kao najveći problem za obnovu Lakušić je istaknuo nedostatak materijala i povećanje cijena.

“Davali smo ideje da bi bilo dobro da država ima skladište materijala, da država ima zalihe materijala kada se krene da se ne staje. Međutim, sada su se poremtili ti odnosi nabavke i čekanja. To može biti nešto na što nitko nije računao. Još jedan rizik je povećanje cijena. U kratko vrijeme silna mobilizacija radnika koji će se tražiti po bilo kojem dijelu Europe ili svijeta te cijena materijala koja raste. Povećanje cijena će sigurno imati dodatan utjecaj. Da je to i 30 posto, to je ogromna količina novca koja se mora negdje pronaći”, kazao je.