Međunarodni poredak je pod ozbiljnom prijetnjom, upozorili su čelnici britanskih i američkih obavještajnih službi, MI6 i CIA-e. Richard Moore i William Burns istaknuli su da se obje zemlje odupiru ruskoj agresiji, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.
U prvom zajedničkom intervjuu za Financial Times, naglasili su kako su predvidjeli rat i upozorili svijet deklasificirajući tajne kako bi pomogli Kijevu. Rekli su i da zaustavljaju ruske sabotaže u Europi te da rade na smirivanju sukoba Izraela i Hamasa, kao i suprotstavljanju Islamskoj državi te da se svijet nalazi pod neviđenom prijetnjom.
Dvojica dužnosnika susreli su se na Financial Times Weekend festivalu u londonskom Kenwood Houseu prošlog vikenda. Do samog susreta njihovo sudjelovanje je držano u tajnosti.
View this post on Instagram
‘Nastavit će zveckati oružjem’
Burns je rekao da je ukrajinsko zauzimanje Kurska značajna taktička pobjeda, no da ne vidi znakove slabljenja Putinove moći. “Nitko od nas ne bi trebao olako shvatiti rizike eskalacije“, rekao je pred publikom.
Podsjetio je na trenutak s kraja 2022. godine kad je prema njegovim riječima postojao istinski rizik da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje. “Međutim, nikada nisam pomislio – a to je i stajalište moje agencije – da bi nas to trebalo zastrašiti. Putin je nasilnik. Nastavit će zveckati oružjem s vremena na vrijeme”, nastavio je direktor CIA-e.
Richard Moore je pak rekao da korištenje kriminalaca za izvođenje napada ukazuje na određeni stupanj očaja u Rusiji. “Ruske obavještajne službe su malo podivljale u nekim svojim ponašanjima”, rekao je.
Političarka iz BiH sliku Isusa i Marije izrešetala mecima: ‘Molim za oprost’
‘Podrška Ukrajini važnija je no ikad’
Čelnici obavještajnih službi zajedno su napisali da je održavanje podrške Ukrajini trenutno važnije no ikad te naglasili važnost prilagodbe za novom tehnologijom i razvijanja iste.
Osim Rusije obavještajne službe vide i Kinu kao veliki izazov te smatraju da se potrebno posvetiti i tom prioritetu. Za sukob Izraela i Hamasa Burns je rekao da je to “pitanje političke volje”.
